Na izložbama u Parizu i Londonu biće okupljena tri akta Pabla Pikasa naslikana 1932. u razmaku od nekoliko dana ali koja nisu prikazana zajedno gotovo sto godina.

Najgore je kad u ratnom ludilu stradaju nedužni civili i umjetnici. Takva je sudbina zadesila slikara Savu Šumanovića. Iznenađujuće je, međutim, što se u Hrvatskoj malo govori i još manje zna o njemu. Informacija o umjetniku na hrvatskim stranicama u bespućima interneta gotovo da i nema. Hrvatska enciklopedija iznosi netočan podatak da je Sava Šumanović ‘djelovao pretežito u Hrvatskoj’. Stranica, iako donosi osnovne biografske podatke, ne navodi način na koji je umjetnik tragično završio svoj život – u enicklopedijskoj natuknici stoji tek datum: Srijemska Mitrovica, 30.VIII.1942. Međutim, njegov je život nasilno prekinut.

U poslednje dve decenije istoričari umetnosti kritički su proučavali praksu zapadnih umetnika da preuzimaju teme i oblike iz nezapadnjačke umetnosti. Poznatija kao primitivizam, ova praksa postavlja složena pitanja. Moderne umetnike privukla su nezapadnjačka umetnička dela i iz estetskih i iz ideoloških razloga.