fbpx

Treći festival bajke u Sarajevu - Djeca imaju potrebu za bajkama

6bajke

Vratiti bajci zasluženo mjesto u našim životima, pretvoriti je u vrijednu platformu za unapređenje odgojnih i obrazovnih metoda kao i kreiranje kulturnih sadržaja, glavni je cilj Trećeg festivala bajke za djecu i odrasle koji se održava u Sarajevu.

Predsjednica Skupštine Udruženja za podršku obrazovanja, odgoja, kulture i tradicije “Bajka” Željka Lemez kazala da pripovijedaju samo narodne bajke, pokušavaju ih usmeno predati publici.

“To je ono što je drugačije u odnosu na to kako se bajka promatra inače. Smatramo da je bajka, iako vrijedno i književno i umjetničko djelo, obezvrijeđena i banalizirana kroz razne ekranizacije, obrade. Nema više onu ulogu koju bi trebalo i može da ima”, kaže Lemez.

Naglašava da Udruženje kontinuirano radi na promociji bajke, a u radu su povezani i s waldorfskom pedagogijom čiji je cilj težnja za usklađivanjem djetetovog „”duhovnog i zemaljskog“, kroz mnogo veću slobodu u odgoju. Njemu se pristupa kao pojedincu čiji se razum, emocije i htijenje nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito biće. Pripovijedaju i za djecu i za odrasle, a sve što rade prilagođavaju uzrastu.

Da to postane i platforma za pedagoški, odgojni i terapeutski rad pokušavaju razvojem teatra pripovijedanja “Vunenog pozorištanca”, koji je namijenjen djeci uzrasta od tri do sedam godina, a obuhvata pripovijedanje narodnih bajki uz lutke napravljene od prirodnih materijala.

Pripovjedačica bajki Tatjana Šojić kaže da su, u vrijeme kad su im još od malih nogu dostupni mobilni uređaji i suvremena tehnologija, djeca ipak zainteresirana za bajke. Samo im treba ponuditi te sadržaje koji će doprinijeti njihovom pravilnom rastu i razvoju.

“Oni rado uplove u svijet bajki, budu izuzetno zahvalni i to se prepozna na njima. Dosadašnja iskustva pokazuju da djeca imaju veliku potrebu za bajkama. Program prilagođavamo uzrastu djece, a odraslima nikad dosta pripovijedanja” , naglasila je Šojić.

Gošća trećeg festivala bajke je profesionalna pripovjedačica Jasna Held iz Dubrovnika, koja već više od 20 godine priča narodne bajke, tradicionalne stare priče. Prvo je pripovijedala svojoj djeci, a 1991. godine za vrijeme granatiranja Dubrovnika, na molbu svoje tada devetogodišnje kćerke prvi put je govorila pred publikom u skloništu, pokušavajući tako skrenuti misli prestrašenoj djeci, ženama, starim ljudima.

Nakon nekoliko godina, saznala je da bajka ima i terapijsko djelovanje. Sad to radi profesionalno, satima zna pripovijedati, a interesdjece i odraslih je podjednako veliki.

“Pripovijedanje je mnogo vezano za slušanje. Ne samo publike koja sluša pripovjedača nego i pripovjedača koji mora da osluškuje kako publika sluša i kako on sam govori. Važno je to prepoznati. Za razliku od odraslih koji nekada samo iz pristojnosti znaju odgledati predstavu, djeca će odmah pokazati kad im nešto nije zanimljivo. To mi se dosad nikad nije dogodilo, a pripovijedam 24 godina”, kaže Held.

Ona je istaknulada, iako su velike razlike između nekadašnjih i sadašnjih generacija, ono suštinsko i bitno ostalo isto. Sad joj već dolaze djeca onih kojima je nekada pričala bajke.

Prvi put je nastupala tokom rata , kad je u opkoljeno Sarajevo ušla kroz tunel zajedno s Micaelom Sauber, donoseći zbirku bosanskih narodnih bajki.

Festival bajke za djecu i odrasle održava se od 29. septembra do 8. oktobra, a organizator je Udruženje za podršku obrazovanja, odgoja, kulture i tradicije “Bajka” u koprodukciji s Centrom za kulturu KS-a.

Program obuhvata teatar pripovijedanja za odrasle, a pripovjedačke predstave za djecu predstavljaju jedinstvenu priliku da roditelji zajedno sa svojom djecom ravnomjerno uživaju u bajci.

BHRT