Ono što je po uobičajenim kriterijima bezočna laž, Hrvatima je historija. Malo je naroda koji su upornošću i trudom uspjeli odnjegovati tako izraženi antagonizam između pamćenja i istine
Članci
Ni najmanje ne iznenađuju ogorčena reagovanja u bosanskohercegovačkoj javnosti na izjave iz bližeg i daljeg evropskog susjedstva – od predsjednice Hrvatske, austrijskog ministra inostranih poslova i predsjednika Češke – o Bosni i Hercegovini kao mogućem izvoru islamske terorističke opasnosti u Evropi.
„Zbog našeg znanja – stvari u koje smo sigurni – svet se kreće u pogrešnom smeru i sprečava nas da razumemo i učimo“, napisao je Linkoln Stefens u svom eseju 1925. godine. Istina sa kojom smo se upoznali još u Platonovoj alegoriji o pećini jeste da „većina ljudi ne samo da se oseća ušuškano u svom neznanju, već su i neprijateljski raspoloženi prema svima koji to žele da istaknu“.
Histerija oko požara koje Srbi navodno podmeću po Hrvatskoj mogla bi biti početak nečeg još goreg. Neuspješnim državama, a Hrvatska je radikalno neuspješna, nasušno trebaju neprijatelji, a to je teren na kojem se odlično snalazi sve aktivnija radikalna desnica i njeni blizanci u Katoličkoj crkvi
"Smatram da se Jugoslavije treba sećati samo utoliko, ukoliko je u njoj bilo pobune, modernizacije, emancipacije i alternative, odnosno koliko je u njoj bilo napora za dosezanje pravednije budućnosti. Yu-retrovizor treba okrenuti napred".
Konačno sam napustio pokret ali bio je to dug i spor proces. Počelo je kad sam bio u supermarketu s mojim mlađim sinom, koji je crnca nazvao pogrdnim imenom. Kada sam vidio da ponavlja moje pogreške posramio me puno više nego što sam se sramio svojih vlastitih izbora.
Prošlog leta istraživači Međunarodnog monetarnog fonda su okončali dugu i gorku debatu o „neoliberalizmu“: priznali su da postoji. Trojica visoko rangiranih ekonomista pri MMF-u, organizacije poznate po opreznosti, objavili su članak u kom dovode u pitanje koristi neoliberalizma.
Kada se govori o nekom npr. stranom glumcu/glumici, onda ljepotu ili talent nerijetko pripisujemo baš neobičnoj mješavini «krvi». Pa je tako Cameron Diaz lijepa jer je njemačko-kubanskog porijekla..Nekad se kaže da je zdravo miješati se jer djeca iz takvih brakova su otporna, zdrava...
Ali kada se govori o djeci iz miješanih hrvatsko-srpskih, hrvatsko- muslimanskih brakova, onda nastaje šutnja, prešućivanje jer pretpostavlja se da su se mješanci odlučili «za jednu naciju» i da time nestaju sve nedoumice...
Javni prostori, privatne firme, a sve više i kućanstva postali su nezamislivi u vrijeme ljetnih vrućina bez klima uređaja. U Sjedinjenim Državama njihovo korištenje je poprimilo bizarne proporcije, pa se tamo velik dio turista žali na to da im je hladno u zatvorenim prostorima. Iako je širenje klimatizacije imalo mnoge blagotvorne učinke, njezina neracionalna upotreba danas postaje problem, prije svega zbog ogromne energetske potrošnje koju iziskuje korištenje ovih uređaja
McCrindle istraživanja pokazala su da tipični mladi Australijanac na jednom poslu provede prosječno tri godine i četiri mjeseca, što bi značilo da će mu prosječan broj poslodavaca do kraja radnog vijeka biti oko 17, i to u pet različitih profesija.
U zaključku, ne možemo tvrditi da su klimatske promene „uzrokovale“ uragan Harvi (takvo pitanje je pogrešno formulisano), ali možemo reći da su one doprinele jačanju uragana i uvećale rizik od štete i gubitka ljudskih života. Nema sumnje da su klimatske promene pojačale njegove efekte.
Što se tiče pojma naroda, politička realnost u Bosni i Hercegovini posve je jasna: narodi su čvrsto razdvojeni u tri pretinca, a zazivi “građanske države” završavaju na političkom deponiju. No, situacija nije nimalo statična. Novi trendovi upućuju na krizu trenutačnog modela. Oni se u prvom redu očituju u izazovima s kojima se suočavaju “tradicionalni predstavnici naroda”.
