Javni prostori, privatne firme, a sve više i kućanstva postali su nezamislivi u vrijeme ljetnih vrućina bez klima uređaja. U Sjedinjenim Državama njihovo korištenje je poprimilo bizarne proporcije, pa se tamo velik dio turista žali na to da im je hladno u zatvorenim prostorima. Iako je širenje klimatizacije imalo mnoge blagotvorne učinke, njezina neracionalna upotreba danas postaje problem, prije svega zbog ogromne energetske potrošnje koju iziskuje korištenje ovih uređaja

McCrindle istraživanja pokazala su da tipični mladi Australijanac na jednom poslu provede prosječno tri godine i četiri mjeseca, što bi značilo da će mu prosječan broj poslodavaca do kraja radnog vijeka biti oko 17, i to u pet različitih profesija.

U zaključku, ne možemo tvrditi da su klimatske promene „uzrokovale“ uragan Harvi (takvo pitanje je pogrešno formulisano), ali možemo reći da su one doprinele jačanju uragana i uvećale rizik od štete i gubitka ljudskih života. Nema sumnje da su klimatske promene pojačale njegove efekte.

Turisti iz zapadnih zemalja posljednjih su godina sve više u potrazi za "autentičnim" i "stvarnim". U Indiji, Keniji, JAR-u, Brazilu, kao značajan dio turističke ponude postoje ture favelama, slumovima, getoiziranim i siromašnim dijelovima gradova. U Beogradu je pak nedavno jedna turistička agencija nudila turu na kojoj se moglo "upoznati Cigane" i skupljati željezo s njima.

Srbija i Hrvatska sve čine da ne liče jedna na drugu. Ali u bezočnoj verskoj manipulaciji mladih stoje rame uz rame. Rezultat tog zločina je samo jedan: tumaranje dece u mraku neznanja i slepog verovanja u nadprirodne sile. To im istorija civilizacije neće oprostiti.

Zbog nesretne simbioze katoličkog militarizma i neodgovorne politike, u RH je na djelu, ističe docentica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i angažirana društvena aktivistica dr. sc. Marija Selak, – „psihoanalitička totalitaristička etika: čiji si ti, tko stoji iza tebe i kakve su ti namjere“. Ni u javni WC ne možeš, ako nisi hrvatske nacionalnosti, ne vjeruješ u Isusa Krista i nemaš odgovarajuću stranačku iskaznicu. Da se i ne govori o dobivanju posla, napredovanju u službi, boljoj plaći, položaju u društvu, državnim apanažama.

Klimatske promene su u suštini pitanje socijalne pravde. Ono što zaista nije fer je to što najsiromašniji i najranjiviji ljudi – naročito žene i devojčice – najviše ispaštaju iako su najmanje učinile da prouzrokuju sam problem.

Kako god mi nazvali dekolonizaciju: nacionalno oslobođenje, nacionalni preporod, vraćanje nacije narodu — koju god rubriku upotrebili, koju god novu formulu uveli — dekolonizacija ostaje nasilna pojava. Na kojoj je god razini proučavali (lični susreti, novi nazivi sportskih klubova, profil zvanica na koktel-prijemima, kadrovi u policiji, u administrativnim većima, u nacionalnim i privatnim bankama), dekolonizacija u suštini znači samo zamenjivanje jedne »vrste« ljudi drugom »vrstom« ljudi. To je potpuna, totalna i apsolutna zamena, bez prelaznih nijansi. 

Turbo folk jeste pop kulturni fenomen, ali i šire-društveni fenomen. On je davno izašao iz ilegale, iz zadimljenih kafana ibarske magistrale, i preselio se u elitne diskoteke i klubove.

Politički sustavi zapadnih zemalja već se desetljećima suočavaju sa sve izraženijim slabljenjem povjerenja građana u smisao demokratskih procesa. Kao jedno od mogućih rješenja tog problema povremeno se predlaže zamjena demokracije neutralnim upravljanjem, po uzoru na ono koje se odvija u privatnim poduzećima. Nešto slično je nedavno predložio i novoizabrani francuski predsjednik, no te “inovacije” zapravo uopće nisu nove, već imaju dugu tradiciju duboko ukorijenjenu u povijesti nastanka moderniteta

Superžena je treći najduži stripski serijal u istoriji, posle onih o Supermenu i Betmenu. Po nekim autorima, direktno je uticala na feministički pokret. Njene supermoći potiču, podsetimo, iz neverovatne mogućnosti da transformiše mentalnu snagu u fizičku snagu.

U demagoškom opravdavanju kapitalističkog društva, njegovog klasnog ustrojstva i eksploatacije rada na kome počiva, razni oblici libertarijanskih i desničarskih doktrina ističu delovanje tržišnih sila ponude i potražnje kao tobož „prirodnih“ zakonitosti koje raspodelu bogatstva određuju „spontanim“ i „željenim“ ishodom samih učesnika u igri bezgranične kupovine i prodaje.