Drugi aspekt koji je međupovezan s visokom stopom samozapošljavanja u zemlji jest i niska razina sindikalne aktivnosti. Radi se o svojevrsnom začaranom krugu: s jedne strane, slaba aktivnost sindikata i radničko nepovjerenje prema njima pridonosi slaboj zaštiti radničkih prava i interesa, što gura radnike prema samozapošljavanju, a s druge, visoka stopa samozaposlenih pridonosi niskoj razini sindikalne aktivnosti.

Posljednjih desetljeća odvija se vidljiva promjena u odnosu poslodavaca i zaposlenika koja je djelomično koincidirala s razvojem digitalnih tehnologija. “Taksi” kompanija Uber, koja u većini zemalja posluje u nekoj vrsti “sive zone”, jedan je od najvidljivijih primjera. Iako se bavi prijevozom putnika, ona nema vozila ni radnike, već su oni neka vrsta autsorsanih “partnera”. Ova “uberizacija”, koja se prenosi i u druge djelatnosti, u određenim je krugovima hvaljena kao genijalna inovacija. No, istodobno, njezin utjecaj na položaj najamnih radnika teško se može nazvati napretkom

Oni koji rade teško i žive cijeli svoj život u neimaštini religija uči da budu pokorni i strpljivi u ovozemaljskom životu , tješeći ih nadom u nebesku nagradu. A one koji žive od tuđeg rada, religija uči dobročinstvu u ovozemaljskom životu , nudeći im vrlo jeftino iskupljenje za čitav nijhov eksploatatorski život i prodajući po istoj cijeni ulaznice za nebesku sreću. Religija je opijum za narod. Religija je vrsta duhovnog pića, u kojoj robovi kapitala dave svoju ljudsku sliku, u svom zahtjevu za život više ili manje dostojan čovjeka.

Sto pedeset godina od objavljivanja ‘Kapitala’ Karla Marksa društvena situacija pokazuje da je on i dalje relevantan. Dok se čeka na razvoj političkih snaga koje će biti kadre da ponovo ožive Marksove ideje vredi se podsetiti na kratku istoriju ‘Kapitala’ na jugoslovenskom područiju.

Odakle potiču ispravne ideje? Da li padaju sa neba? Ne. Da li su urođene u umu? Ne.

Kada kući pozavršavaju sve poslove, kuhanje, spremanje, čišćenje, okopavanje vrta, brigu oko djece, žene Kruščice odlaze  pod najonski improvizovan šator koji se nalazi tik pored Mosta hrabrih žena Kruščice. Tu popričaju jedna sa drugom, ohrabre jedna drugu i dogovore se oko dežurstva koje traje dvadest i četiri sata. Skoro dva mjeseca mještanke Kruščice čuvaju istoimenu rijeku od uništavanja.

Menadžeri su postali najozbiljnija konkurencija umjetničkim i sportskim zvijezdama i „celebritijima opšte prakse“, otimajući im prostor na TV, naslovnicama od poslovnih magazina do novina za domaćice, kao simboli uspjeha u životu, bogatstva i mudrosti. Barem do bankrota kompanija koje su tako uspješno vodili.

Prethodnih dana gledali smo kako je Hjuston u Teksasu doslovno potonuo pod ogromnom količinom kiše, dok su Karipska ostrva bila opustošena pod naletom snažnih oluja koje su se valjale Meksičkim zalivom; sada gledamo kuće u Floridi koje je porušila Irma, najveći od tri uragana nastala u Atlantskom basenu. Klimatske promene uzrokovane ljudskim aktivnostima gotovo sigurno igraju ulogu u ovim događajima. 

Kao odgovor na industriju brze mode, jednu od najštetnijih industrija današnjice, javlja se pokret slow fashion koji modu što više nastoji približiti održivosti.

Crkva danas otvoreno podržava desničarske organizacije. Koliko je klerikalizacija društva važna u procesu tranzicije pokazuje sve bliskija saradnja države, crkve i desnice u bivšim socijalističkim društvima.

Ne živi se od poljoprivrede, preživljava se, a priče ispričane u eter kamere o uspješnim poduzetnicima koji sade maline, drže ovce i koze nisu ništa drugo do podvala građanima većih gradova

Aktuelna marginalizacija kulture je najveći totalitarni izazov našeg vremena, pogotovo jer otvara široko polje manipulacijama. Gušenje tabloidnim sadržajem i rijaliti emisijama, i „provala“ banalnog privatnog sadržaja u javni prostor potiskuju postojanje javnog dijaloga, građanske samosvesti i kritičkog razmišljanja. Na taj način se stvara gomila ljudi koja nema nijedan sistem vrednosti već prati samo najniže nagone, kaže Gojko Božović, direktor izdavačke kuće „Arhipelag”, u razgovoru o tome zašto je kultura izgubila moć da utiče na najvažnije promene u društvu.