Aktivistkinja CESI-ja: Ideja da će netko imati dijete zbog tisuću eura ili slobodne nedjelje je ponižavajuća. Da bi žene, odnosno obitelji svih boja i oblika imale djecu, trebamo imati poslove s visokom razinom zaštite radničkih prava, adekvatno postavljen sustav javne skrbi, odgoja i obrazovanja
Poslovni model mejnstrim medija u ovom trenutku je takav da novinari ne mogu da pišu sve što žele. Njihovi tekstovi se rediguju - i to sve više. To je srž problema cijelog našeg društva, a primjenjiv je na mnoge druge industrije. Suština je da sadržaje kreira ključni monopolista, bilo da je to država ili korporacija, kaže Sara Harison.
Sindrom lažna pamćenja – Odjednom se otkrilo da su gomile ljudi bile represirane, odjednom je i Tito u kolektivnom sjećanju od najboljeg sina naroda i narodnosti Jugoslavije postao diktator i krvolok, odjednom smo za vrijeme komunizma patili puno više od Rumunja, odjednom se broj ubijenih na Golome otoku stao uvećavati, broj ubijenih u Jasenovcu smanjivati, broj postradalih u Bleiburgu ne samo rasti, nego su mnogi pronašli da im je neki dragi rođak poginuo na Beliburgu od komunističke koljačke ruke.
Ko god je na vlasti, bilo gde na svetu, ima tendenciju da zaglupljuje narod. Široko rasprostranjeni obrazovni sistem koji ”štancuje” inženjere, a ne humaniste, zajedno sa ”mašinom za pravljenje novca” napravili su od savremenih pesnika odmetnike, kaže Amir Or, istaknuti izraelski pesnik koji je osnivanjem škola poezije i pesničkih takmičenja podstakao mlade u Izraelu na kulturbunt i na bolje upoznavanje sa svojim palestinskim vršnjacima. ”Još su nas antički pesnici i filozofi učili da se zagledamo u sopstvenu dušu, ali i u duše drugih”, poručuje naš sagovornik.
Prema izvješću Freedom House-a, Turska je pala na 156. mjesto od 180 zemalja. U 2010., zarobljeno je više od sto novinara zbog slučajeva Balyoz, KCK, Ergenekon. Sada se njih 35 nalazi u zatvorima, a pritisci se nastavljaju. Stotine procesa vodi se protiv novinara. Većina njih suočena je sa suđenjem zbog navodnog širenja propagande terorističke organizacije ili vrijeđanja predsjednika Erdoğana.
Margarethe von Trotta najpoznatija je među režiserkama njemačke nove kinematografije, a boravila je u Zagrebu kao gošća Srećka Horvata u okviru Filozofskog teatra.
U suradnji s Political Critiqueom i A2 - kulturní čtrnáctideník donosimo vam intervju s Lakshmi Narayanan. U intervjuu Narayanan govori o sindikalnom organiziranju sakupljačica otpada u indijskom gradu Puneu i posljedičnom formiranju zadruge sakupljača i sakupljačica otpada.
Sa Markom Aksentijevićem, članom inicijative "Ne davimo Beograd", razgovarali smo o projektu "Beograd na vodi", inicijativi "Ne davimo Beograd", protestima, medijima, različitim oblicima političkog angažmana građana, njihovom učešću u upravljanju javnim dobrima u interesu cijele zajedince.
Jochen Oltmer jedan je od vodećih njemačkih eksperata za pitanje migracija. Profesor je naInstitutu za istraživanje migracija i interkulturne studije Sveučilišta u Osnabrücku, a predaje i istražuje teme migracije i integracijske politike. Upravo o tim temama koje su posljednjih godinu i pol došle u fokus njemačke i europske javnosti, Lupiga je povela razgovor s profesorom Oltmerom.
“Gledam s prozora i vidim njemačkog vojnika kako bježi kroz glavnu kapiju s natpisom 'Arbeit Macht Frei' teško se probijajući kroz snijeg vukući za sobom pušku. Toga dana, 27. siječnja 1945. godine imao sam četrnaest godina i tri mjeseca.
Nekadašnji profesor filozofije danas je zvijezda Twittera i pop-kulturni intelektualni fenomen. Slavoj Žižek uspoređuje ga s ‘radikalnim Normanom Batesom iz filma ‘Psycho’ koji reagira svojim tweetovima kao brzim potezima nožem’. Sam će sebe opisati kao mizantropa, istovremeno romantičara, autoritarca i ridikula
U Veneciji smo pokazali kako se arhitektura može uključiti u društvene procese na njihovom samom početku, ne čekajući završen projektni zadatak, kako bi bila stvarni akter promjena u društvu
