Čini se da ova kompanija krajnje manipulativno ispituje minimum cene časa koji će biti prihvatljiv za ljude sa Balkana, kao posledica visoke stope nezaposlenosti visokoobrazovanih ljudi, nemogućnosti njihove prekvalifikacije ili nalaženja drugih poslova na tržištu rada. Osim toga, kvalifikovani profesori engleskog jezika dobijaju znatno nižu cenu časa samo zbog toga što žive u Bosni, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Makedoniji ili Hrvatskoj

Barabe će paliti ratne vatre dok god im se to isplati Biti na drugoj strani od šljama je dužnost svakog poštenog čoveka

Postoje vremena kada morate zaćutati. LJudi su očajni, smračeni, spremni da poveruju svakoj hulji koja će ih voditi nikuda. Teško je u takvim okolnostima zadržati zdrav razum - kaže za Danas proslavljeni reditelj Goran Marković, koji je u poslednje vreme sve češća meta kritike takozvanih patriota.

Ovoga tjedna u Hrvatskoj se održavaju lokalni izbori. Tim povodom razgovaramo s Danijelom Dolenec, jednom od dvije dogradonačelničke kandidatkinje koalicije okupljene oko platforme "Zagreb je naš". Uz aktiviste iz te platforme - Zagrepčanima poznate po dugogodišnjem zalaganju za javni interes i protiv uzurpacije javnih dobara - koaliciju čine i OraH, Radnička fronta, Nova ljevica i stranka Za Grad. 

U izdanju naklade Sandorf nedavno je izašla knjiga Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća, autorice Ksenije Vidmar Horvat, slovenske sociologinje kulture i komparatistkinje. Riječ je o kolektivnoj biografskoj studiji majke u zapadnoj kulturi prošlog stoljeća, usredotočenoj na mitološko društveno utemeljenje žene u ulozi majke s jedne, i etnografsko svjedočenje žena o majčinstvu s druge strane.

Intervju Džordža Suvilisa sa Vernerom Bonefeldom
Važno je misliti kroz društvo i prepoznati državu kao politički oblik društva – i to antagonističkog društva u kojem se klasa vezana za rad bori da preživi. Pitanje ljudske emancipacije stoga nije kako upravljati društvenim antagonizmom. To je pre pitanje kako da se okonča društveni antagonizam. Šta, stoga, treba da znamo o našem društvu i njegovoj državi. Šta bi značilo promeniti kapitalistički organizovan oblik naše društvene reprodukcije. Šta je društveni karakter bogatstva u društvu kojem bi upravljali isključivo ljudski ciljevi? Čemu se možemo nadati?

Nema mesta očajanju...

Intervju je dat u Londonu, decembra 1974., za južnoafrički list “Afrički komunist”.

Ivana Biočina, autorica knjige Tiranija mode: Naša iluzija napretka i promjene uhljebljena je u materijalnome i zato smo i dalje nezadovoljni. Osoba je danas postala kao firma, moraš imati PR za sebe, priču koju projiciraš na van, jer smo tretirani kao proizvodi koji se plasiraju na tržište koje je društvo. Moda znači prihvaćanje sustava u kojem živimo. Njome se uključujemo u igru, uzimamo uloge, i nudi nam se iluzija da se možemo penjati gore-dolje po društvenoj ljestvici i doći do cilja. Moda je oponašanje "boljeg" od sebe, želja da se postane (kao) netko time da se izgleda kao netko.

"Niti jedna vlast nije takva kao Vučićeva, čoveka koji je upropastio institucije i napravio medije po svojoj meri"

Sediš u školskoj klupi, profesorka nevoljno i sasvim nenadahnuto govori o Petrarki, a ti neprestano bacaš pogled na sat i u sebi računaš koliko još ima do kraja ove svakodnevne školske agonije. Odlaziš na fakultet, a tamo te čeka profesor koji nema razumevanje za tvoju nefokusiranost prilikom čitanja srednjovekovnih spevova. Listaš novine i u roku od dve sekunde odlučuješ da te ne interesuje intervju s dobitnom Brankove nagrade, te furiozno nastavljaš dalje ka horoskopu, sportu i zabavi.

Ako uzmemo fenomen Brexita ili fenomen Donalda Trumpa vidjet ćemo da su se i Brexit i Trump dogodili upravo zato jer je većina stanovništva frustrirana i nezadovoljna establishmentom