Možda vam se dogodilo nešto slično: otišli ste na putovanje u Lisabon, recimo. Topla je rujanska večer, našli ste stol na terasi restorana u povijesnoj četvrti Bairro Alto, pogledom hvatate more preko krovova, ispijate rubinski porto čekajući večeru, umjesto da ga pijete na kraju, uz desert, ali baš vam se tako hoće, a vaš je godišnji i vi birate što ćete i kako raditi. Dovoljno ste se naradili da biste makar tjedan dana mogli činiti što želite. Vaši novci, vaši gušti.
Ako želite karakterizirati naše kulture, onda možete reći da ih odlikuje otvoreno tržište, represivna nacionalna kultura, celebrity kultura, dominacija masovnih medija i terorizam. Upravo je terorizam bio poseban proizvod devetnaestog stoljeća. To je sve strašna regresija. Sve ono što je dostignuto u dvadesetom stoljeću na ovaj ili onaj način je uništeno
Sonja Lokar je slovenska feministkinja i sociologinja, bila je predsjednica Europskog ženskog lobija, trenutno je izvršna direktorica ljubljanskog uredaCEE Mreže za rodnu jednakost. Poznata je političarka još iz doba bivše države; bila je članica radnog predsjedništva na izvanrednom 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije, održanom u Beogradu u siječnju 1990.
Slučaj "Siniša Macan" samo je jedan od, usudio bi se reći, hiljada sličnih slučajeva koji se već godinama nekažnjeno dešavaju u BiH gdje već i mala djeca znaju da se samo preko javnih nabavki u BiH godišnje ukrade preko 500 miliona KM. Da je ovaj konkretni slučaj problematičan znalo se i u trenutku kad je posao ugovaran. Šta se čekalo ovoliko godina to je već pitanje za Tužilaštvo, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba ekonomski analitičar Damir Miljević.
Pisanje mi pre svega služi kao nadoknada za život koji sam već kao dete zamisljao drugojačijim od onog koji vodim. Ne želim ovim da kažem da sam nezadovoljan svakodnevnim životom, svakodnevnim stvarima, već saznanjem da između svega onoga što bi čovek mogao da živi i onoga što živi postoji ogromna razlika. I stoga mislim da ja (ili bilo koji drugi pisac) zamenjujem te mogućnosti života jednim izmišljenim životom.
Religije izvorno nisu samo puko vjerovanje u nekog i nešto, već prvenstveno ideologije koje hoće da utiču na ponašanje čovjeka i njegove društvene sredine. To religije odmah dovodi u namjeru vladanja, pa su kroz historiju religije ili bile onaj medij koji se organizovao kao vlast koja hoće da osvoji što više ljudi i prostora, ili je religiju vlast koristila u iste svrhe, ili je dolazilo do sprege interesa svjetovnih i vjerskih vladajućih struktura.
Jeste li se ikada zapitali kada nastaje naše poimanje prostora? I je li poimanje prostora jednako za sve članove društva? Za početak, da bismo uopće mogli čitati ČIP, moramo moći – vidjeti. Ako vidimo, znamo što je prostor?
Gostujući u Pressingu, dugogodišnji poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Banjalučanin, nekadašnji visoki funkcioner SDP-a, a danas član Političkog savjeta PDP-a, Slobodan Popović je rekao kako Banjaluka ima tri konstante, sve ostalo je promjenjivo.
Poznati hrvatski glumac Rene Bitorajac u ekskluzivnom intervjuu za O radio govori o uzrocima, ličnim motivima i posledicama snimanja video spota "Mi Hrvati", koji je nakon pevača Hladnog piva Mileta Kekina i pesme "Ja nisam vaš" ponovo podelio naše komšije.
U Sarajevu je od 7. do 9. maja održan prvi festival Književnost susreta. Tek završeni aktualni studenti Filozofskog fakulteta, pokušali su trodnevnim programima potaknuti aktivizam u ovoj oblasti i približiti knjigu što većem broju čitalaca, o čemu razgovaramo sa prvim čovjekom Organizacionog odbora, Anesom Osmićem.
Hladno pivo će u ponedeljak u 22 sata održati koncert na Trgu slobode u Novom Sadu, u organizaciji Studentskog kulturnog centra. Na Dan Evrope i pobede nad fašizmom, hrvatski pankeri odsviraće neke od najvećih hitova, a mi smo sa frontmenom Miletom Kekinom pričali muzici, povampirenom fašizmu i o tome šta bi bio da se nije navukao na pank.
"Ja se osjećam kao imigrant na ovoj planeti. Nikad se nisam osjećala kao da sam se igdje ikada zapravo “smjestila”. Ali nije li to prirodno stanje? Pa svi smo samo prolaznici kroz život i sve je “privremeno”. A mi bismo stalno i uporno neku sigurnost i definitivnost. Ja sam putnik i promatrač. Ta marginalna, tranzitorna pozicija je pozicija slobode."
Pitanje odgovornosti svakog poslodavca je da bude svjestan što potpisuje i da potpisano dokumentira. A ovdje govorimo o odgovornosti dviju vlada, one koja je potpisala da će se s rastom BDP-a u dva uzastopna kvartala vratiti ustegnutih šest posto plaće javnih i državnih službenika i ove koja taj dug mora vratiti.
