Nakon najdužeg rata u svojoj istoriji, SAD su na ivici poraza u Avganistanu. Kako je to moguće? Kako je jedina svetska velesila mogla da ratuje 15 godina, da pritom angažuje 100.000 svojih vrhunski obučenih vojnika, žrtvuje 2.200 njihovih života, potroši više od hiljadu milijardi dolara na vojne operacije, protraći još rekordnih sto milijardi na “izgradnju nacije” i “obnovu”, pomogne da se razvije, finansira, opremi i obuči vojska od 350.000 avganistanskih saveznika, a da ipak nije u stanju da pacifikuje jednu od najsiromašnijih nacija na svetu? U 2016. godini izgledi za stabilizaciju u Avganistanu tako su obeshrabrujući da je Bela kuća nedavno odložilaplanirano povlačenje američkih snaga i odlučila da na neodređeno vreme ostavi oko 10.000 vojnika u toj zemlji.
Članci
Kolikogod se izmuze mlijeka za opstanak i napredak ove razapete države, sve to, kao slon u staklarskoj radnji, Bakir Izetbegović nogetne i razaspe, u svoj raskoši svog talenta za postizanje – autogolova!
Da li je Alojzije Stepinac bio ratni zločinac ili svetac i da li je Draža Mihailović ratni zločinac ili “prvi antifašista” u okupiranoj Evropi? Tone li Hrvatska u “ludilo fašizma” i da li je današnja Srbija sljedbenik Miloševićeve politike?
Bakir Izetbegović ovih dana napravio je omanju kafansku državničku turneju. Sa polovičnim uspjehom. U motelu pored Sarajeva sa Miloradom Dodikom je dogovorio da odblokira evropski put BiH, dok u kafani u Orahovici sa Draganom Čovićem nije uspio dogovoriti ništa
Gradska uprava Madrida, španjolske prijestolnice, odlučila je ovih dana promijeniti imena 27 gradskih ulica i trgova koji su „opterećeni“ tradicijom i simbolikom frankizma. Naime, madridsko gradsko Povjerenstvo za povijesno sjećanje (Comisionado de la Memoria Historica) nekidan je donijelo takvu odluku kao i popis madridskih ulica i trgova koji mijenjaju svoje dosadašnje nazive.
Silaskom s autoceste kod Gračaca, putnik namjernik zapravo prelazi iz jedne dimenzije u drugu. Velika i široka džada ovih je dana puna stranih turista koji dolaze ili odlaze, te domaćih sretnika koji su uspjeli skucati nešto novaca za preplanuli odmor na plavom Jadranu. Skretanjem s Dalmatine, usred Like, ulazite u drugi svijet. Ljepota ljetnjeg krajolika neće vas prevariti, jer je količina zapuštenosti života na cesti prema Gračacu tolika da se odmah prepadnete te stvarne Hrvatske, kakvu ne poznaju turističke brošure. Ljudi na cesti, ni oko nje ni za lijek.
Ministri, njihova braća i ostale taldžije
Evropa će se znatno smanjiti otuđivanjem Ujedinjenog Kraljevstva, zemlje koja je bila bez premca po svom junaštvu, a toga se sada valja podsetiti više nego ikad, budući da je spasla Stari kontinent od Hitlera i nacista. I ne samo zato što je Velika Britanija druga evropska industrijska sila, već zato što je ona, unutar Evrope, najenergičnije branila politiku slobodne trgovine i integraciju svih svetskih tržišta
Na dan našeg kolektivnog rođenja, tamo sada već daleke 1991. godine, dva su čovjeka svojom šutnjom odbila ponuđene torte i naslove i tim činom koji je zgrozio nas tek rođene zauvijek se u obrisanu kolektivnu memoriju upisaše kao izdajnici roda svoga i naroda jednog u krvi rođenog. Jedan je šutio među cvrkutom grdelina u bungalovu supetarskog kampa, drugi je sa starim pasošem zemlje koja je nestala u dimu otišao svojoj porodici u Beograd.
Parapolicijske nasilničke bande koje već mjesecima zlostavljaju neregistrirane izbjeglice na bugarsko-turskoj granici postale su nove zvijezde europske ekstremno desničarske scene. No njihovo prihvaćanje u domaćem i stranom kontekstu govori nešto i o proturječjima koja su omogućila njihov nastanak.
Gradonačelnik Beograda, bugarski veleposednik, i mecena prvog srpskog pingvinarijuma Siniša Mali nakon poslednje akcije Inicijative “Ne da(vi)mo Beograd” obrazložio je svoju rešenost da nastavi da obavlja funkciju gradonačelnika sledećim rečima: “Verujem da većina građana podržava politiku investicija, novih radnih mesta, i smanjenja deficita.”
I posle tri meseca pisanja o ekstremno lošim uslovima u kojima rade zaposleni u pojedinim stranim kompanijama izostaje reakcija države
Istorija Evrope i Bliskog istoka, hrišćana i muslimana, kulturoloških post-hrišćana i muslimana, sitih Evropljana i polugladnih ljudi sa periferije, tako je sve-povezana, da nikakav orbanovski zid i bodljikava žica tu istoriju više ne mogu razdvojiti