Tokom Hladnoratovske ere na međunarodnom planu došlo je do revizije dijela povijesti jer su zapadne kapitalističke velesile angažirale pripadnike i simpatizere fašizma u propagandnom ratu da što više omalovažavanju i ometaju razvoj socijalističkih zemalja. 

Države srednje Europe dugo su vremena uzimane kao primjer uspješne tranzicije. Iako je je ekonomska kriza razotkrila krhkost njihovih razvojnih modela, povremeni zajednički istupi zemalja Višegradske skupine u zadnje vrijeme potiču iluziju prema kojoj bi te države mogle postati protuteža dominaciji centra Europske unije. No analiza ekonomske strukture tih zemalja ukazuje na to da je prostor za snažniju integraciju izuzetno ograničen, a daljnja ovisnost o zapadnom kapitalu izvjesna budućnost

Ideja o rušenju granica u Evropi da bi se podstakao ekonomski razvoj bila je direktan, mada ne i planiran rezultat Versajskog sporazuma. Sporazumom je formirano jedanaest novih suverenih država na ruševinama nemačkog, austrougarskog i sovjetskog carstva. Mnogi političari, ekonomisti, poslovni ljudi, bankari i intelektualci širom Evrope tvrdili su da takav aranžman ne može funkcionisati i da Evropu treba ponovo ujediniti. Motivi i planovi su se razlikovali, ali ciljevi su bili isti: trajan mir, ekonomski rast, demokratija i prosperitet za sve.

Povodom sve češćih priča da u naš odbrambeni sistem treba vratiti obavezno služenje vojnog roka, valja obratiti pažnju na nedavni oglas Direkcije za imovinu Republike Srbije, koja nudi na prodaju velike vojne objekte u Beogradu, Irigu, Kraljevu, Nišu, Novom Sadu, Pančevu, Pirotu, Staroj Pazovi, Surdulici, Užicu, Čačku, Valjevu, Smederevskoj Palanci, Zaječaru i Vršcu.

U Americi gotovo da nema opasnosti od terorizma. Veća verovatnoća je da će vas pogoditi grom, ali globalna opasnost od gromova nije medijski pokrivena 24 sata na dan, niti svuda stoji znak “ako primetiš, prijavi“ koji bi se odnosio na grmljavinu. Zato se i ne izvinjavam za munje i gromove.

Zagovornici uobičajenog narativa o kulturi sjećanja naglašavaju potrebu za suočavanjem s traumatičnom historijskom prošlošću. Nakon sloma socijalizma i restauracije kapitalizma kasnih 1980-ih nisu privatizirane isključivo tvornice, nego i samo pravo na sjećanje. Proizvodnjom nove, revizionističke kolektivne memorije nastao je ideološki paravan koji stoji ispred procesa primitivne akumulacije kapitala i sustavnog uništavanja radničkih prava. Postali smo, naime, svjedocima redefiniranja društvenih odnosa koje počiva na relegitimaciji nejednakosti, do koje zasigurno ne bi došlo bez svojevrsnog kolektivnog – zaborava.

Nedeljnik “Nedeljnik”, Beograd, ekskluzivni intervju - Donald Tramp: “Izvinjavam se Srbiji; Bombardovanje Srba, naših saveznika u oba svetska rata, bila je velika greška; Uradiću sve da popravim haos koji su Klintonovi napravili na Balkanu”. 

Šta danas na Balkanu znači biti ljevičar? Tek nešto - ako uopšte - više od toga da nisi fašista. Naša društva su još jedna potvrda Benjaminove teze da je uspon fašizma svjedočanstvo o propaloj revoluciji.

U svom govoru Amber Rudd je upozorila poslodavce da stranci ne bi smjeli uzimati poslove koje Britanci mogu obavljati, pa objelodanila i prijedlog prema kojem bi britanske kompanije trebale objaviti u kojem omjeru zapošljavaju strance.

Hilari ili Tramp, taj izbor imaće posledice ne samo na Ameriku nego i na celi svet, a poenta je zapravo u tome da bi i svi oni koji nemaju američki pasoš trebalo da glasaju za američkog predsednika.

Mađarski referendum o odbijanju prihvata izbjeglica propao je zbog niske izlaznosti, no njihova sustavna stigmatizacija mogla bi utjecati na izdvajanje drugih marginaliziranih skupina.

Možda je još uvijek prerano za fatalističke prognoze, no sa dobrom dozom sigurnosti moglo bi se reći da ćemo se ujutro, 9. studenog ove godine probuditi u gorem svijetu nego što je bio onaj kada smo otišli spavati. Naime, dan prije, 8. studenog, održavaju se izbori za 45. predsjednika/predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država.