Hoće li hrvatskim mladićima biti lakše zato što neće ići u armiju „tamnice naroda“, nego Majke Hrvatske? Hoće li im biti lakše jer na njih neće urlati niži oficirski kadar iz Leskovca, nego onaj iz Dalmatinske zagore?

Stari hrast u Banjaluci uskoro bi mogao postati spomenik. Trošno stablo, sve je što je od njega ostalo, pa su prošle gradske vlasti planirale da ga uklone.

Svake srede iz štamparije uglednog patriotskog nedeljnika „Marenda“ na ulice grada izlazi novi broj. Taj se događaj uvek proslavlja simboličnom zakuskom koju je ovom prilikom, budući da je Nova godina blizu, trebalo pretvoriti u svečani ručak.

Kako smo se razočarali u svet u kojem nismo ni živeli

Ranije definiran kao namjerno ciljanje civilnog stanovništva radi izazivanja panike, terorizam je sada postao oznaka koja se odnosi isključivo na djela “nedržavnih aktera” ili čak pojedinaca koja se uklapaju u sliku “islamskog napada na Zapad”.

Dva jalnuška diletanta sa centra -što se tu i tamo nagnu lijevo- jučer su skoro pa simultano postavili vrlo važno pitanje koje mori svakog Hrvata, Srbina i Bošnjaka. (njihova imena poznata su redakciji i udbi)

“Koliko je vas spremno položiti život za Hrvatsku ako dođe do bilo kakvog rata?”

Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima izazvala je potpunu konsternaciju među intelektualnom elitom, duboko zabrinutom zbog krivih odabira naroda. Umjesto da razmisle o uzrocima privlačnosti “antielitističke” i “protestne” političke retorike, mnogi komentatori su skloniji zaključiti kako problem nije u sustavu i dosadašnjim politikama, nego u narodu koji ih ne razumije

Globalni logor ili kako smo dočekali “novi vrli svet”

A šta je uopšte uradio taj Barak Obama?

Prema izjavama svjedoka 30.01.1994. godine, na planini Igman desila se likvidacija trojice arapskih državljanja i Abdulaha ef. Kubata od strane pripadnika diverzantskog voda 104. tadašnje motorizovane brigade Armije RBiH. Jedini koji je preživio ovaj događaj se zove Ćazim Mucić.

"Odjednom je porasla potražnja za romanom Džordža Orvela '1984', napisanog 1949. godine u kojem raskrinkava propagandu i totalitarno mišljenje."

Mile se, u pokušaju da dokaže da je Republika Srpska država, prava-pravcata i kao i svaka druga, poziva na američko iskustvo. Preciznije, na ono što je bilo u „Montevideu, tricettreće, još daleko“