Slučaj "Siniša Macan" samo je jedan od, usudio bi se reći, hiljada sličnih slučajeva koji se već godinama nekažnjeno dešavaju u BiH gdje već i mala djeca znaju da se samo preko javnih nabavki u BiH godišnje ukrade preko 500 miliona KM. Da je ovaj konkretni slučaj problematičan znalo se i u trenutku kad je posao ugovaran. Šta se čekalo ovoliko godina to je već pitanje za Tužilaštvo, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba ekonomski analitičar Damir Miljević.

Siniša Macan, bivši direktor IDDEEA uhapšen je zbog sumnjivih ugovora za izradu ličnih karata, vozačkih dozvola i pasoša sa firmom Mühlbauer, koji su odavno prema nalazima državnih revizora, a sada i državnog tužilaštva ocijenjeni višemilionski štetnim. Hapšenje direktora IDDEEA-e uslijedilo je nakon gotovo dvije godine medijskih napisa te revizorskih izvještaja. Kako komentarišete ovaj slučaj?

MILJEVIĆ: Pa ovaj slučaj je samo jedan od, usudio bi se reći, hiljada sličnih slučajeva koji se već godinama nekažnjeno dešavaju u BiH gdje već i mala djeca znaju da se samo preko javnih nabavki u BiH godišnje ukrade preko 500 miliona KM. Shema je uvijek ista – ministar iz vladajuće partije postavlja direktora neke institucije iz svoje partije koji kao osnovnu karakteristiku ima moralno političku podobnost, a onda ta institucija daje ogromne poslove, na štetu budžeta, nekoj od podobnih firmi koju je opet vrlo lako partijski, porodično ili rodbinski povezati sa tom istom partijom. Shema je uvijek ista, tenderi su uvijek namješteni, a ako se neko i žali onda se poništavaju, raspisuju novi ili poslovi dogovaraju direktnom pogodbom. Da je ovaj konkretni slučaj problematičan znalo se i u trenutku kad je posao ugovaran. Šta se čekalo ovoliko godina to je već pitanje za Tužilaštvo.

Očekujete li da će se u ovom slučaju pokazati uspješnost rada Tužilaštva, ali i Suda BiH? I ranije smo bili svjedoci da su procesi vođeni protiv visokopozicioniranih funkcinera u BiH, odgovornih za milionski kriminal, završili oslobađajućim presudama.

MILJEVIĆ: Nažalost nisam optimista. Tužilaštva u BiH na svim nivoima su pod direktnim uticajem politike i predstavljaju otuđene centre moći koji pod parolom nepristrasnosti trguju uticajem, položajima a izgleda nisu imuni ni na uzimanje novca s obzirom da javnost nikad nije vidjela imovinske kartone tužilaca. Isti je slučaj i sa sudovima. Neshvatljivo je da tužilac koji izgubi na sudu milionsku tužbu ne snosi nikakve konsekvence kao što ni sudije koje donose kojekakve presude ne snose nikakve posljedice. 

Sve se odvija u zatvorenom krugu sudsko-tužilačke kaste u okviru koje oni kobajagi sami sebe međusobno ocijenjuju i postavljaju na kojekakve funkcije. Takav sistem trećeg stuba države možda je moguć u zemljama u kojima još uvijek postoji moral kao javna kategorija ali u ovakvom tipu zemlje kao što smo mi on očito ne funkcioniše, pa su nam i rezultati u borbi protiv organizovanog političkog kriminala i korupcije u skladu sa tim, odnosno nikakvi.

Afera "Mühlbauer" veća je od 100 miliona KM. Odgovornost Macana utvrdiće pravosudne institucije BiH. No, za pretpostaviti je da je imao političku podršku? 

MILJEVIĆ: Šta se tačno dešavalo treba da utvrdi tužilaštvo i sud, ali s obzirom kako biramo ljude na važne položaje, po mom mišljenju, nemoguće je da je radio to što je radio ne samo bez političke podrške, nego mislim da je radio po nagovoru politike s obzirom na vezu resornog ministra i njegove stranke sa preduzećem koje je dobilo posao i ljudima koji su zapošljavani u tom preduzeću.

Rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi najavio je da se doznaka prve tranše aranžmana za BiH očekuje u julu, nakon što Izvršni odbor odobri program. Je li ovo zaduženje "spas u zadnji čas" za entitetske vlade? Govori se da će BiH umjesto stand by aranžmana dobiti Extended Fund Facility (EFF). Šta podrazumijeva novi tip aranžmana i je li on u ovom trenutku povoljniji za BiH?

MILJEVIĆ: Nikakvo novo zaduženje nije nikakav i ničiji spas u zadnji čas jer se zaduživanjem za potrošnju, u uslovima kad je ekonomija slaba i grca u problemima, samo siječe i onako već tanka i suva grana na kojoj svi sjedimo. Ovaj novi aranžman je vremenski i po cijeni nešto povoljniji nego standardni stand by aranžman MMF-a ali on suštinski ništa ne riješava. Samo se budale mogu hvaliti novim kreditnim aranžmanom za potrošnju. Pametnim ljudima ostaje da žale gdje žive i ko im kreira ekonomsku sadašnjost i budućnost.

Istaknuto je da je bitan segment procesa definisanih u Pismu namjere regulisanje bankarskog sektora u BiH, sa naglaskom na RS. Šta u konačnici možemo očekivati od "regulisanja bankarskog sektora u BiH"? Šta može biti krajnji ishod?

MILJEVIĆ: To je još jedna od stvari koja je opet samo bacanje prašine u oči građanima. Činjenica je da su regulatorne agencije i dobar dio finansijskog sektora u sprezi sa kriminalno – političkim grupama što pokazuju i afere Bobar banka, Balkan Investment Banka i Banka Srpske. Činjenica je da se pljačkalo preko tih banaka godinama. Činjenica je da su za to znali svi oni čiji je posao bio da to znaju, mislim na regulatore, revizore, vlade, MUP-ove i tužilaštva. Činjenica je da je to znao i međunarodni faktor, ako ništa drugo iz domaće štampe i javnih istupa pojedinaca koji su na sve šta se dešava upozoravali. A činjenica je i da niko ništa preduzimao nije da se to spriječi još u povoju nego se čekalo da sve propadne. 

Sad će ko biva doći do bolje regulacije koja će opet ko biva popraviti stanje. Ostaje mi samo da se nasmijem na to. Bolja regulacija po viziji onih koji je potenciraju predviđa pored ostalog i stvaranje posebnog fonda za krizne situacije, a to će opet morati da plate poreski obveznici tj građani. Samo prelijevanje iz šupljeg u prazno kao i već famozni strukturalni dijalog o pravosuđu čiji je rezultat nula. Kad osoba koja je direktno učestvovala u pranju preko milijarde konvertibilnih maraka bude sjedila u zatvoru, a ne u upravnom odboru regulatora bankarskog sistema, a zajedno sa njom i oni koji su je imenovali na to mjesto, onda ću možda i ja biti zagovornik tog famoznog boljeg „regulisanja bankarskog sektora u BiH“ i očekivati dobar ishod.

Dok se čeka novac od MMF-a, Vlada RS odlučila je da se početkom juna zaduži 60 miliona putem obveznica i pet miliona KM aukcijom trezorskih zapisa. Kako ocjenjujete ovaj potez? Postoji li realna potreba za ovim zaduživanjem?

MILJEVIĆ: Potreba za zaduživanjem postoji samo kod onih koji nisu sposobni i ne znaju kako se novac pravi tj. stvara, pa uzimaju od onih koji znaju kako se to radi i onima koji znaju napraviti novac plaćaju za to cijenu koja se zove kamata. S obzirom da Vlada RS očito ne zna kako se kreiraju i sprovode efektivne i efikasne ekonomske politike i kroz njih dolazi do povećanog stvaranja društvenog bogatstva a time i većeg prihoda za budžet, njoj ne preostaje ništa drugo nego da nas zadužuje nadajući se da njih više ovde neće biti kad svi ti dugovi jednog dana dođu na naplatu. U tom kontekstu njihova potreba da nas dalje zadužuju, jer ne znaju šta bi drugo, je sasvim realna.

Razgovarala: Nevena Šarenac

Vijesti.ba

01.06.2016. / 22:14h Intervjui - Damir Miljević za Vijesti.ba

Nemoguće je da Siniša Macan nije imao političku podršku

Damir Miljević / Vijesti.ba

Slučaj "Siniša Macan" samo je jedan od, usudio bi se reći, hiljada sličnih slučajeva koji se već godinama nekažnjeno dešavaju u BiH gdje već i mala djeca znaju da se samo preko javnih nabavki u BiH godišnje ukrade preko 500 miliona KM. Da je ovaj konkretni slučaj problematičan znalo se i u trenutku kad je posao ugovaran. Šta se čekalo ovoliko godina to je već pitanje za Tužilaštvo, istakao je u razgovoru za Vijesti.ba ekonomski analitičar Damir Miljević.

VIJESTI.BA: Siniša Macan, bivši direktor IDDEEA uhapšen je zbog sumnjivih ugovora za izradu ličnih karata, vozačkih dozvola i pasoša sa firmom Mühlbauer, koji su odavno prema nalazima državnih revizora, a sada i državnog tužilaštva ocijenjeni višemilionski štetnim. Hapšenje direktora IDDEEA-e uslijedilo je nakon gotovo dvije godine medijskih napisa te revizorskih izvještaja. Kako komentarišete ovaj slučaj?

MILJEVIĆ: Pa ovaj slučaj je samo jedan od, usudio bi se reći, hiljada sličnih slučajeva koji se već godinama nekažnjeno dešavaju u BiH gdje već i mala djeca znaju da se samo preko javnih nabavki u BiH godišnje ukrade preko 500 miliona KM. Shema je uvijek ista – ministar iz vladajuće partije postavlja direktora neke institucije iz svoje partije koji kao osnovnu karakteristiku ima moralno političku podobnost, a onda ta institucija daje ogromne poslove, na štetu budžeta, nekoj od podobnih firmi koju je opet vrlo lako partijski, porodično ili rodbinski povezati sa tom istom partijom. Shema je uvijek ista, tenderi su uvijek namješteni, a ako se neko i žali onda se poništavaju, raspisuju novi ili poslovi dogovaraju direktnom pogodbom. Da je ovaj konkretni slučaj problematičan znalo se i u trenutku kad je posao ugovaran. Šta se čekalo ovoliko godina to je već pitanje za Tužilaštvo.

VIJESTI.BA: Očekujete li da će se u ovom slučaju pokazati uspješnost rada Tužilaštva, ali i Suda BiH? I ranije smo bili svjedoci da su procesi vođeni protiv visokopozicioniranih funkcinera u BiH, odgovornih za milionski kriminal, završili oslobađajućim presudama.

MILJEVIĆ: Nažalost nisam optimista. Tužilaštva u BiH na svim nivoima su pod direktnim uticajem politike i predstavljaju otuđene centre moći koji pod parolom nepristrasnosti trguju uticajem, položajima a izgleda nisu imuni ni na uzimanje novca s obzirom da javnost nikad nije vidjela imovinske kartone tužilaca. Isti je slučaj i sa sudovima. Neshvatljivo je da tužilac koji izgubi na sudu milionsku tužbu ne snosi nikakve konsekvence kao što ni sudije koje donose kojekakve presude ne snose nikakve posljedice. 

Sve se odvija u zatvorenom krugu sudsko-tužilačke kaste u okviru koje oni kobajagi sami sebe međusobno ocijenjuju i postavljaju na kojekakve funkcije. Takav sistem trećeg stuba države možda je moguć u zemljama u kojima još uvijek postoji moral kao javna kategorija ali u ovakvom tipu zemlje kao što smo mi on očito ne funkcioniše, pa su nam i rezultati u borbi protiv organizovanog političkog kriminala i korupcije u skladu sa tim, odnosno nikakvi.

VIJESTI.BA: Afera "Mühlbauer" veća je od 100 miliona KM. Odgovornost Macana utvrdiće pravosudne institucije BiH. No, za pretpostaviti je da je imao političku podršku? 

MILJEVIĆ: Šta se tačno dešavalo treba da utvrdi tužilaštvo i sud, ali s obzirom kako biramo ljude na važne položaje, po mom mišljenju, nemoguće je da je radio to što je radio ne samo bez političke podrške, nego mislim da je radio po nagovoru politike s obzirom na vezu resornog ministra i njegove stranke sa preduzećem koje je dobilo posao i ljudima koji su zapošljavani u tom preduzeću.

VIJESTI.BA: Rezidentni predstavnik MMF u BiH Francisko Parodi najavio je da se doznaka prve tranše aranžmana za BiH očekuje u julu, nakon što Izvršni odbor odobri program. Je li ovo zaduženje "spas u zadnji čas" za entitetske vlade? Govori se da će BiH umjesto stand by aranžmana dobiti Extended Fund Facility (EFF). Šta podrazumijeva novi tip aranžmana i je li on u ovom trenutku povoljniji za BiH?

MILJEVIĆ: Nikakvo novo zaduženje nije nikakav i ničiji spas u zadnji čas jer se zaduživanjem za potrošnju, u uslovima kad je ekonomija slaba i grca u problemima, samo siječe i onako već tanka i suva grana na kojoj svi sjedimo. Ovaj novi aranžman je vremenski i po cijeni nešto povoljniji nego standardni stand by aranžman MMF-a ali on suštinski ništa ne riješava. Samo se budale mogu hvaliti novim kreditnim aranžmanom za potrošnju. Pametnim ljudima ostaje da žale gdje žive i ko im kreira ekonomsku sadašnjost i budućnost.

VIJESTI.BA: Istaknuto je da je bitan segment procesa definisanih u Pismu namjere regulisanje bankarskog sektora u BiH, sa naglaskom na RS. Šta u konačnici možemo očekivati od "regulisanja bankarskog sektora u BiH"? Šta može biti krajnji ishod?

MILJEVIĆ: To je još jedna od stvari koja je opet samo bacanje prašine u oči građanima. Činjenica je da su regulatorne agencije i dobar dio finansijskog sektora u sprezi sa kriminalno – političkim grupama što pokazuju i afere Bobar banka, Balkan Investment Banka i Banka Srpske. Činjenica je da se pljačkalo preko tih banaka godinama. Činjenica je da su za to znali svi oni čiji je posao bio da to znaju, mislim na regulatore, revizore, vlade, MUP-ove i tužilaštva. Činjenica je da je to znao i međunarodni faktor, ako ništa drugo iz domaće štampe i javnih istupa pojedinaca koji su na sve šta se dešava upozoravali. A činjenica je i da niko ništa preduzimao nije da se to spriječi još u povoju nego se čekalo da sve propadne. 

Sad će ko biva doći do bolje regulacije koja će opet ko biva popraviti stanje. Ostaje mi samo da se nasmijem na to. Bolja regulacija po viziji onih koji je potenciraju predviđa pored ostalog i stvaranje posebnog fonda za krizne situacije, a to će opet morati da plate poreski obveznici tj građani. Samo prelijevanje iz šupljeg u prazno kao i već famozni strukturalni dijalog o pravosuđu čiji je rezultat nula. Kad osoba koja je direktno učestvovala u pranju preko milijarde konvertibilnih maraka bude sjedila u zatvoru, a ne u upravnom odboru regulatora bankarskog sistema, a zajedno sa njom i oni koji su je imenovali na to mjesto, onda ću možda i ja biti zagovornik tog famoznog boljeg „regulisanja bankarskog sektora u BiH“ i očekivati dobar ishod.

VIJESTI.BA: Dok se čeka novac od MMF-a, Vlada RS odlučila je da se početkom juna zaduži 60 miliona putem obveznica i pet miliona KM aukcijom trezorskih zapisa. Kako ocjenjujete ovaj potez? Postoji li realna potreba za ovim zaduživanjem?

MILJEVIĆ: Potreba za zaduživanjem postoji samo kod onih koji nisu sposobni i ne znaju kako se novac pravi tj. stvara, pa uzimaju od onih koji znaju kako se to radi i onima koji znaju napraviti novac plaćaju za to cijenu koja se zove kamata. S obzirom da Vlada RS očito ne zna kako se kreiraju i sprovode efektivne i efikasne ekonomske politike i kroz njih dolazi do povećanog stvaranja društvenog bogatstva a time i većeg prihoda za budžet, njoj ne preostaje ništa drugo nego da nas zadužuje nadajući se da njih više ovde neće biti kad svi ti dugovi jednog dana dođu na naplatu. U tom kontekstu njihova potreba da nas dalje zadužuju, jer ne znaju šta bi drugo, je sasvim realna.

Razgovarala: Nevena Šarenac

(Vijesti.ba)