U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.

Iako se sve više naučnika i poljoprivrednika trudi da proizvodnju hrane i čiste vode prilagodi novonastalim vremenskim uslovima, osnovana je bojazan da će ova dva najvažnija životna resursa biti sve lošijeg kvaliteta. Pojedini poljoprivrednici su počeli, poput brokera, da diverzifikuju useve, u nadi da će im u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, bar nešto opstati.

Lorka je u svojim djelima svojevremeno prikazivao ono što je vidio i osjećao, baš kako to danas radi Oliver Frljić. I dok sam gledajući protest u Splitu, razmišljao o mojim Franjevcima, Pikasu, Lorki i Frljiću, u jednom momentu sam u pozadini govorničke bine, na kojoj je neka “uvrijeđena” individua sotonizirla Frljića, na kamenim vratima crkve, ugledao uklesano “A.D. 1936”.

Više od 80.000 knjiga iz fundusa sastavljenog od 200.000 knjiga zajedničke biblioteke Fakulteta filozofije i sociologije Sveučilišta u Varšavi, Instituta za filozofiju i sociologiju Poljske akademije znanosti te Poljskog filozofskog društva bit će uklonjeno., piše portal lupiga.com.

Voda je najvažniji resurs, i ukoliko je pod privatnom kontrolom, to znači da glavni izvor života pojedinaca i zajednica kontroliše neka privatna korporacija čiji je jedini cilj maksimalizacija profita. Komodifikacija vode znači da je ona dostupna samo onima koji imaju sposobnost da plate. Siromašni i marginalizovani ostaju bez pristupa vodi, privatni vlasnici tako stiču moć nad biološkim opstankom velikog broja ljudi.

Ovo je jedno od onih filozofskih pitanja koje će vjerojatno uvijek postojati. Nesumnjivo postoji mnogo mogućih odgovora, no možda je najbolje započeti s filozofijom Immanuela Kanta.

„Žrtva je pojedinac. Osoba. Osobnost. Ova knjiga je mjesto tišine, a kada se otvori, osjećamo se kao da smo pred zidom, onim pred kojim se toliko poziva na ime, komemorira žrtvu.“

Druga džamija u SAD-u koju vode isključivo žene otvorila je svoja vrata u Kaliforniji prošlog tjedna, no, za razliku od prve otvorene u Los Angelesu prije dvije godine, u ovoj će biti dopušteno sudjelovati i muškarcima.

Odlazak radno aktivnog stanovništva iz Bosne i Hercegovine jedan je u nizu nerješivih bosanskih problema. Izostanak notorne političke volje koja se često ističe kao uzrok nerješivosti zapravo je efekt strukturnog ekonomskog zaostajanja i poslovične institucionalne inercije u BiH.

Bliski međuljudski odnosi pokazali su se savršeno uklopljivim u neoliberalizam. Pored idiličnih obiteljskih odnosa i romantičnih ljubavnih veza iz kojih se crpi materijal za prodaju i marketing, istoj svrsi služi i prijateljstvo. Ipak, takvi odnosi ne idu na ruku samo napredovanju tržišnih odnosa, oni dolaze i kao dobra zamjena za raspadnute kolektivne veze među radnicima i ostalim društvenim skupinama iz kojih malo po malo nestaje solidarnost kao sredstva koje je održavalo njihovu koheziju

Magičan, zlatan, bajkovit, mističan, jedan od najljepših i najsigurnijih gradova na svijetu, a i relativno jeftin u odnosu na druge metropole, posebno zapadne. Godišnje ga posjeti oko šest milijuna turista koje privlači izuzetna arhitektura: čuveni Karlov most iz 14. stoljeća, Hradčani, Mala strana, Židovska četvrt, utvrda Vyšehrad, prelijepi trgovi - Staroměstské náměstí, Václavské náměstí, Náměstí Republiky, ali i boemski dijelovi grada poput berlinskih, vrhunsko i jeftino pivo u tradicionalnim i modernim pivnicama, nebrojeni restorani i barovi, raznovrsna kulturna događanja. 

Ako zanemarimo biologiju ovih emocija, koje upravljaju izborom partnera i razmnožavanjem, i koje mi ponekad nazivamo “ljubav”, videćemo da one često dovode do tragičnih posledica. Svi znamo da ljubav može biti izvor zadovoljstva, međutim, ona može biti i izvor veoma potresnih, pa čak i opasnih ishoda.