Fotografije kakve smo viđali u najgorem sukobu poslije Drugog svjetskog rata, u sukobu u Kongu devedesetih, opet postaju aktualne, ali nešto sjevernije, u Južnom Sudanu. Sjetit ćemo se izgladnjele djece pretvorene u kosture, što zbog suše i loše žetve, što zbog rata. Kampovi s bijelim šatorima, kilometarski redovi za vodu i spaljena sela zbog osvete koju je teško shvatiti, postaju svakodnevica. U Južnom Sudanu događa se sve nabrojano i daleko više od toga.
Susrevši se sa slobodnim-nemoralnim pojedincem masa-rulja-društvo više ne može da ima spokojan san. Oni počinju da se preispituju. Ali, kako nisu navikli da misle svojom glavom, ista ubrzo počinje da ih boli pa zbog toga optužuju slobodnog-nemoralnog pojedinca. Najviše vole da vide kada se njemu desi nešto loše i kada padne sa visine koju sami nikada nisu dosegli. Tada ponovo mirno spavaju i na duši im je lakše.
Desetog maja 1933. godine nacisti su na ulicama palili lomače na u njih bacali knjige nepodobnih autora. Posebno revnosni u odbrani tzv. „nemačkog duha“ bili su studenti...
Sećanje na tople i idilične porodične trenutke bio je način opstanka u svakodnevnoj borbi za život u koncentracionom logoru Aušvic. U svoj patnji i surovosti zatvoreničkog života, žene su tračak nade i snage pronalazile u prisećanju na sitne radosti slobodnog života – porodične ručkove, razmene recepata, praznične običaje...
Zbunjeni ste i depresivni. Razmišljate: “Da li će posle svega on pobediti? I zar ga se nikada nećemo otarasiti? I da li će svet biti nemački, na tako očajan način na koji je sad nemački?” Ne bojte se. Hitlerova pobeda je prazna reč: ne postoji tako nešto – nije u oblasti prihvatljivog, dopustivog, zamislivog.
U Hrvatskoj, čija ekonomija uvelike ovisi o turizmu uz obalu, ideja da su plaže otvorene za korištenje svima pod jednakim uvjetima duboko je ukorijenjena. No primjeri iz drugih zemalja pokazuju da to ne mora uvijek biti tako, a nedavni potezi sugeriraju da se i ovdje intenzivno razmišlja o drugačijim i manje demokratskim modelima.
Koncept solidarnosti, nastao u okviru radničkog pokreta, istodobno uključuje prihvaćanje ideje materijalnog klasnog sukoba kao osnovnog sukoba, ali i omogućuje inzistiranje na univerzalnosti i moralnoj superiornosti socijalističkog rješenja – vlasti radničke klase usmjerene nestanku i klasa i vlasti kao takve. Mađarski filozof G. M. Tamás daje kratki povijesni prikaz nastanka i razvoja koncepta
Nije šala, u Srbiji se pojavila inicijativa koja pokušava izmijeniti nastavni plan, kako u osnovnim i srednjim školama, tako i na fakultetima, na način da se iz plana izbaci Darwinova teorija evolucije.
Radnice bivšeg banovićkog pogona “Konfekcije Borac Travnik” sedam dana i noći borave ispred zgrade federalne vlade. Umjesto penzije, čekaju sjednicu vlade zakazanu za četvrtak. Još će jednom čuti obećanje o skorom uvezivanju staža, koje im već godinama daju ministri i premijeri. Suma koja je opljačkana iz njihove bivše firme, hiljadama je puta veća od one koja im treba biti uplaćena
Međunarodno istraživanje o radnim uvjetima u obućarskoj industriji u šest zemalja istočne i jugoistočne Europe jasno razotkriva kako ideja i teorija slobodno-tržišnog kapitalizma izgleda u praksi. Dok vlasnici velikih obućarskih brendova izbjegavaju carinske poreze te zbrajaju milijarde, a njihovi proizvodi preplavljuju dućane diljem Europe, radništvo perifernih zemalja koje svojim radom stvara te iste proizvode prisiljeno je raditi za crkavicu.
RT (nekadašnji Russia Today) proizvod je nastojanja ruske države da poboljša svoju reputaciju u međunarodnoj javnosti koja se o Rusiji primarno informira preko zapadnih medija. Iako je program ovoga kanala neosporno uvjetovan strateškim interesima Kremlja, njegova različita međunarodna izdanja nisu tek puka propagandna oruđa u Putinovim rukama. RT tako nudi benevolentnu sliku vrlo različitih političkih aktera, od ljevičarskih latinoameričkih vlada, do francuske predsjedničke kandidatkinje Marine Le Pen, fleksibilno se prilagođavajući različitim nacionalnim kontekstima
Velik broj radničkih protesta u Bosni i Hercegovini dogodio se još uoči Prvog maja. Mnogi od njih, za razliku od tradicionalnih prvomajskih parada koju predvode sindikati i radničke organizacije, nisu bili čisto ceremonijalnog karaktera već su pokrenuti s veoma konkretnim, egzistencijalnim zahtjevima. Prije tjedan dana započeo je prosvjed bivših radnika tekstilne tvornice “Borac” iz banovićkog i zeničkog pogona ispred zgrade Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji traže svoj zasluženi odlazak u mirovinu.
