"Ne mogu ljudi da žive samo u strahu, da budu ko neki zečevi i da ljube nekog u dupe ko ima funkciju, bilo kakvu, ne bi li preživeli. To je jako teško. To možete neko vreme, ali posle toga čovek postane jako ljut"

Zločin sa kojim su kriminalizirali Muslimane i Hrvate, a zatim ih počeli proganjati. Ubistvo Miodraga Šušnice, policijskog inspektora – dokumenti

Krajem prošle godine u izdanju MostArta objavljena je knjiga Mire Bogdanović „Elitistički pasijans: Povijesni revizionizam Latinke Perović“. U njoj autorka opširno kritizira knjigu „Dominantna i neželjena elita“ Latinke Perović, nekadašnje visoke funkconerke Saveza komunista Srbije, a sadašnje ikone liberala. U svojoj studiji, Bogdanović sumira faktografske manipulacije Latinke Perović, koje najčešće ocrtavaju proizvoljna „ušminkavanja“ biografija i povlačenja nemogućih paralela, sve u cilju izgradnje vještačke liberalne tradicije u Srbiji i legitimacije vlastitih aktualnih pozicija.

Izuzetna spomenička baština nastala s ciljem sjećanja na Narodnooslobodilačku borbu jugoslavenskih naroda od 1941. do 1945. predstavlja jedno od najmonumentalnijih spomeničkih obilježja antifašističkog nasljeđa. Broj spomenika, spomen-mauzoleja, skulptura, arhitektonskih objekata, spomen-ploča i drugih umjetnički oblikovanih obilježja prelazio je broj od 15 000 na teritoriju SFRJ. Početak rata u bivšoj Jugoslaviji označio je i početak uništavanja nasljeđa i djela brojnih znamenitih arhitekata, kipara i umjetnika, da bi danas skoro zaboravili na njih.

„Pošto nije mogao drugačije da objasni poreklo 95 hiljada evra, Siniša i njegov advokat došli su na ideju da prikažu da sam ja našla novac posle smrti oca.“

Nakon razvoda od gradonačelnika Beograda, Marija Mali izgubila je starateljstvo nad decom. Prijavu koju je zbog fizičkog napada podnela protiv bivšeg supruga sud je odbacio, a otpuštena je i s posla. Tabloidi su je lažno optuživali, a ona tvrdi da joj bivši suprug Siniša Mali i dalje upućuje preteće poruke, podsećajući je na moć koju ima. Pojavljivanje u javnosti za nju je, kako kaže, poslednja linija odbrane. U intervjuu za KRIK ona govori o ponašanju bivšeg supruga posle razvoda, ali i kako je bila primorana da učestvuje u sumnjivim poslovima u koje ju je tokom braka uključivao. Tako je bila ucenjena da mu pomogne da slaže Agenciji za borbu protiv korupcije o svojim prihodima. Postavljao ju je na mesta direktora predstavništava ofšor kompanija, bez objašnjenja čemu neke od tih firmi služe. Ona sada otkriva detalje o imovini koju Mali ne vodi na svoje ime, o njegovom učešću u slučaju Savamala i drugim sumnjivim poslovima. Marija Mali je za većinu tvrdnji pokazala dokaze u vidu prepiski, overenih izjava, računa i drugih dokumenata.

17. februara bilo je tačno godinu dana od početka štrajka Njegoša Tomić, sina poginulog borca VRS. On i njegove kolege sapatnici, demobilisano borci VRS i članovi porodica poginulih boraca, štrajkuju na vidnom mjestu u banjalučkom parku Mladen Stojanović, ali slabo ko od vladajuće strukure da primjećuje agoniju ovih ljudi. Ni kiša, ni snijeg nisu ih pokolebali, a nebriga vlasti kao da im daje još veću snagu da izdrže u ovom poduhvatu.

„Biti slobodan je najteže, osloboditi se svih stega, religije, društvenih normi, režimske represije, samog sebe, i onda tamnica može da bude svemir.“

Jučer je na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, prestižnom Berlinaleu u programu Generation Kplus svjetsku premijeru imao animirani film Ježeva kuća autorice Eve Cvijanović, nastao prema slavnoj poemi Branka Ćopića u tehnici stop-animacije. Ovo desetominutno ostvarenje vjerno je literarnom predlošku o Ježurci Ježiću, malenom i skromnom, ali odvažnom šumskom stanovniku.

Svake večeri oko 19 sati 16-godišnji Raihan Omar i njegov ujak Osain (35) zapale vatru na ledini uz ogradu koja dijeli beogradski autobusni kolodvor i natkriveno parkiralište. 

Abi Martin (Abby Martin) intervjuiše Dr Dipu Kumar (Deepa Kumar), profesorku sa Univerziteta Ratergs i autorku knjige Islamofobija i politika imerije, koja govori o tome kako je islamofobija ojačava i utemeljuje imperijalnu strukturu.

Zato je važno u današnje vrijeme razvijati religijsku kulturu, koja će u vlastitu viziju svijeta znati uključiti i pripadnike drugih vjerskih tradicija i njihove duhovne i moralne vrijednosti

Zabranjivanje novina socijalna je kategorija koja naročito dolazi do izražaja u "tvrđim" režimima i vremenima kada se vladajuća klasa osjeti ugroženom. Ovim riječima redakcija "Preloma" započela je svojevremeno temat u petom broju o zabranjenim novinama osamdesetih godina. Uglavnom omladinskih.