Foto: Energetika.ba

Norveška će vjerovatno postati prva zemlja u svijetu koja će krenuti s kontroverznom praksom komercijalnog dubokomorskog rudarenja, javlja BBC.

Foto: Impuls

Nekoliko studija je ukazalo na to da bi mogle postati jače jer klimatske promjene mijenjaju mlazne struje i grmljavinske oluje. Prema jednoj studiji, od 2050. do 2080. nemirni letovi postaće uobičajeni kao umjerene turbulencije.

Foto: Printscreen

Teretni brod izgubio je kontejner napunjen milionima plastičnih peleta iz poljske kompanije "Bedeko Europe", koji su se našli prosuti duž plaža u španskom sjeverozapadnom regionu Galicije.

Foto: Impuls

Zakon se krši na svakom koraku. Stoga najavljujemo tužbe jer, očito mi smo napadnuti na cijeloj teritoriji BiH. Znači od Jezera, Šipova, Sjenjakova, Lopara, Ozrena, Kaknja, Vareša, dole do Čajniča

Foto: Antonia Hohnjec

Ovaj projekt, koji je zahvatio čak 51% Jadranskog mora, predstavlja ne samo završetak jedne od najambicioznijih i najkompleksnijih inicijativa kartiranja morskih staništa, već i početak nove ere u zaštiti i očuvanju Jadranskog mora.

Volujak

“Priča o Volujaku nije samo lokalna, već globalna tema zaštite prirodnih resursa. Izgradnja mini hidroelektrana na ovom području predstavlja ozbiljan ekološki izazov, posebno zbog njenog statusa kao jedne od najčistijih rijeka u ramskom kraju.”, navodi se u saopštenju za javnost Aarhus centra u BiH, koje prenosimo u cjelosti.

Ilustracija

U Belgiji je prošle godine 27,7 odsto električne energije proizvedeno iz energije sunca i vjetra i prvi put je više struje dobijeno iz obnovljivih izvora nego iz fosilnih goriva. U Njemačkoj, državi s najvećom potrošnjom energije u Evropi, prošle godine udio obnovljive energije u električnoj mreži iznosio je 55 posto.

Foto: Jeremy Bishop/Unsplash

Arktički ledenjaci otkrivaju tragove kozmetičkih proizvoda u sebi, što potiče na globalnu akciju za očuvanje netaknutog okoliša.

Foto: Audrey Jackson/AP

Globalno zagrijavanje, zagađenje i uništena staništa neki su od glavnih razloga što je hiljade životinjskih i biljnih vrsta širom svijeta ugroženo, ali ove godine bilo je i nekih pozitivnih primjera, saopštila je Svjetska fondacija za prirodu (WWF).

Foto: Irina Iriser/Unsplash

Vjerovali ili ne, ključ očuvanja i obnove šumskog bogatstva planete Zemlje ne leži ni u kakvim čudesnim recepturama, nego prvenstveno u širokoj demokratizaciji mehanizama upravljanja. To znači da šume treba da štite i da o njima odlučuju oni koji sa šumama, i od njih, žive – lokalne zajednice. Tim lokalnim zajednicama treba dati pravo skrbi, moć odlučivanja i neophodna sredstva. S tim što čuvari i staratelji šuma moraju biti upravo same zajednice, a ne posrednici u vidu struktura vlasti koje, kako se vidi i na našem primjeru, šume posmatraju isključivo kao izvor prihoda.
Ovo je u svojim radovima dokazivala Elinor Ostrom, američka politologinja i ekonomistkinja koja je 2009. godine za svoja istraživanja na ovom polju dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju. @RiD

Foto: Pixabay

Od četiri vrste lešinara, koji su prije više od 60 godina živjeli na teritoriji Srbije, sada je ostao samo bjeloglavi sup, čija se populacija polako oporavlja.

Foto: BBC

Mnoga sela su tokom 2023. postala nedostupna rječnim putem, šumski požari su divljali, a divlje životinje stradale.