U Srbiji otrovom istrebljene tri od četiri vrste lešinara: Bjeloglavi sup se polako oporavlja
Foto: Pixabay
Od četiri vrste lešinara, koji su prije više od 60 godina živjeli na teritoriji Srbije, sada je ostao samo bjeloglavi sup, čija se populacija polako oporavlja.
Izjavio je ovo predstavnik Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Uroš Stojiljković, piše FoNet.
Kako je naglasio u serijalu razgovora "Vidokrug o ekologiji", važno je vratiti i druge regionalno izumrle vrste, jer svaka od njih ima ulogu u lancu ishrane i ekosistemu.
Podsjeća da su u Srbiji nekada boravili crni strvinar, bjeloglavi sup, bijela kanja i orao bradan, ali da su tri od četiri vrste lešinara izumrle zbog kampanja trovanja vukova, koje su bile aktuelne pedesetih i šezdesetih godine prošlog vijeka.
"Iako su te ptice na vrhu lanca ishrane i nemaju prirodne neprijatelje, do njihovog regionalnog nestanka je došlo tako što su se hranile uginulim životinjama, koje su u sebi imale taj otrov", objasnio je Stojiljković.
Prema njegovim riječima, posljedice kampanja trovanja živimo i dalje, s obzirom na to da je preostao jedino bjeloglavi sup, čija se populacija na jugu i zapadu Srbije od devedesetih godina polako oporavlja, zahvaljujući posebnom programu.
Kako je precizirao, od početka devedesetih, kada je ostalo petnaestak parova, sada ima oko 130 parova.
Kampanja trovanja više nema, ali ljudi i dalje veoma neodgovorno koriste otrove, ukazao je Stojiljković i napomenuo da u toku godine ima mnogo prijavljenih slučajeva trovanja, prije svega onih životinja koje smatraju štetočinama.
Pominjući da je prvenstveno riječ o šakalima i lisicaama, on je ukazao da otrov ostaje u prirodi i da kasnije dolazi i do drugih životinja, među kojima i do lešinara.
"Nekada su životinje direktan cilj trovanja, ali se često dešava i upucavanje, tako da i dalje imamo mnogo problema direktnog, ali i indirektnog uticaja na uništavanje staništa", rekao je Stojiljković.
Na uništavanje staništa u planinskim predjelima, prema njegovim riječima, utiče i izgradnja ski parkova, putne infrastrukture, žičara i vidikovaca.
"Takvo ugrožavanje staništa odmah šalje i životinjama poruku da nisu dobrodošle na određenom području i onda one odatle nestaju", upozorio je Stojiljković.
Govoreći o planu za oporavak populacije lešinara, on je pomenuo plan povratka crnog strvinara i bjeloglavog supa na teritoriju istočne Srbije.
"Naši terenski ornitolozi su zabilježili iznad Stare planine čak 11 bjeloglavih supova i jednog crnog strvinara koji su tu često u preletu, zato što se njihova populacija u Bugarskoj takođe oporavila", rekao je Stojiljković.
Ornitolozi iz Bugarske reinprodukovali su u prirodu crnog strvinara, a sada kreće i jedan veliki evropski projekat gdje će u prirodu vratiti i orla bradana.
"Ono što treba da uradimo je da obezbjedimo što više manjih hranilišta da bi ptice tu ostale i da bi se vratile na ono što je njihovo izvorno stanište", napomenuo je Stojiljković.
Trenutno se ispituje teritorija istočne Srbije, rekao je on i ocijenio da je veoma važno da se u akciju uključe i poljoprivrednici i stočari, koji imaju animalni otpad, a koji ne znaju gdje da odlože.
"Sistem kafilerija ili zakopavanja uginulih životinja nije dovoljno dobro organizovan i zato bi organizovanje hranilišta ujedno riješilo i problem stočarima, a bilo bi značajno i za oporavak lešinara", poručio je Stojiljković.
