Svaki stepen globalnog zagrijavanja "uzima" po dio vodnih resursa

Foto: Shutterstock

Nova studija pokazuje da je klimatska kriza izazvana ljudskim djelovanjem smanjila snijeg u većem dijelu sjeverne hemisfere u posljednjih 40 godina, ugrožavajući ključne vodne resurse za milione ljudi.

Nove studije pokazuju da snijeg nestaje kako se planeta zagrijava, pa je posljednjih godina primjetno da veliki broj država koje su navikle na velike snježne pokrivače sada zime češće provode pod kišama.

Istraživanje objavljeno u srijedu pokazuje da je klimatska kriza izazvana ljudskim djelovanjem smanjila snijeg u većem dijelu Sjeverne hemisfere u posljednjih 40 godina, ugrožavajući ključne vodne resurse za milione ljudi.

Studija koju su sproveli istraživači sa Dartmouth koledža u časopisu Nature, pruža širu sliku - klimatske promjene su uzrokovale značajan pad snijega u sjevernom dijelu svijeta od 1980-ih. Područja na jugozapadu i sjeveroistoku SAD, kao i centralna i istočna Evropa, doživjele su najveće opadanje snijega povezano sa globalnim zagrijavanjem, od 10% do 20% svake decenije, piše CNN.

"Jasno je da su klimatske promjene imale negativan uticaj na snijeg i vodu. I svaki dodatni stepen zagrijavanja oduzeće vam sve veći dio snabdijevanja vodom putem snijega", rekao je Aleksander Gotlib, prvi autor studije i doktorski student na Dartmout koledžu.

Manje snijega znači manje vode za snabdijevanje

Istraživači su otkrili da gubitak snijega ubrzava kada se prosječne zimske temperature na određenoj lokaciji podignu iznad - 8 stepeni Celzijusa, tačke koju nazivaju "stena gubitka snijega". Nakon toga, gubitak snijega se ubrzava čak i uz skromno povećanje temperature.

To je ogroman problem za zajednice koje zavise od snijega za vodu. Mnogi vodeni resursi širom svijeta već su ugroženi klimatskim promjenama zbog suše i toplotnih talasa koji postaju češći i intenzivniji. Kako se planeta nastavlja zagrijavati, studija je otkrila da će mnoga visoko naseljena područja koja se oslanjaju na snijeg doživjeti povećane gubitke dostupnosti vode u narednih nekoliko decenija.

"Kada imate režim koji prelazi iz onog koji više nije dominantan snijegom tokom zime, već je dominantan kišom, imate situaciju u kojoj možete imati rezervoare napola punim ili manje. Onda pitanje postaje 'pa, da li ćemo imati kišnu proljećnu sezonu?' da nadoknadimo povlačenje vode iz mjesta nizvodno", rekao je Džastin Mankin, stariji autor studije i vanredni profesor geografije na Dartmouthu, za CNN.

Takođe su analizirali slivove rijeka kako bi izmjerili koliko je snabdijevanje vodom snijega opalo. Studija je pronašla opadajući trend snijega u 82 od 169 glavnih slivova Sjeverne hemisfere, uključujući rijeku Kolorado u SAD i rijeku Dunav u Evropi, pri čemu je 31 od njih jasno pokazalo otiske ljudski izazvanih klimatskih promjena.

"Većina ljudi u svijetu živi u riječnim slivovima koji se nalaze na rubu ubrzanog stena gubitka snijega, pri čemu svaki dodatni stepen zagrijavanja znači sve veći i veći gubitak snijega", rekao je Mankin.

Da bi došli do svojih zaključaka, istraživači su posebno analizirali opadanje snijega u martu od 1981. do 2020. godine, jer pruža "pogodan sažetak cjelokupnih zimskih uslova", rekao je Mankin. On je primjetio da količina snijega na zemlji u martu pokazuje kakvi su bili zimski uslovi te sezone prije nego što proljeće otvori rezervoar koji polako otiče nizvodno snabdijevajući vodom domaćinstva i poljoprivredu.

"Martovski snijeg je simboličan za sve što se dogodilo tokom zime, i mi testiramo osjetljivost tog mjerenja", rekao je Mankin.

Dvije uzastopne godine sa manje snijega u zapadnom dijelu SAD-a već su pružile uvid u to kako bi buduće zime i proljeća mogla izgledati u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere, od nezapamćenih nestašica vode do pogoršanja požara, rekao je Mankin.

Snijeg takođe pomaže u sprječavanju požara ili može smanjiti njihov intenzitet. Za razliku od kiše, koja može brzo oticati, snijeg se polako topi tokom vremena i može pružiti sporo i postojano oslobađanje vode u zemlju, čime se smanjuje vjerovatnoća paljenja i pruža manje goriva za širenje požara.

Manjak snijega takođe nosi značajan teret za mjesta koja se oslanjaju na zimske rekreativne aktivnosti, poput skijanja i snowboardinga, kao ključnih ekonomskih pokretača. Mnogi ski centri na sjevernoj hemisferi već se suočavaju sa takvim izazovima, sada se često oslanjaju na topove za snijeg kako bi obezbjedili dovoljno snijega da održe poslovanje. Neki regioni prilaze temperaturnim pragovima koji će učiniti čak i vještački napravljen snijeg neodrživim.

Mona Hemmati, postdoktorska istraživačica na Kolumbijskoj klimatskoj školi, koja nije bila uključena u studiju, rekla je da istraživanje pruža "ubjedljive dokaze" o tome kako ljudski uzrokovane klimatske promjene utiču na obrasce snijega.

"Ono što ovu studiju čini revolucionarnom je njen pristup izolaciji efekata antropogenih klimatskih promjena od prirodne klimatske varijabilnosti", rekla je Hemati za CNN.

Objasnila je da ovo istraživanje služi kao ključno podsjećanje na eskalirajuće uticaje klimatskih promjena i imperativ za hitno i zajedničko djelovanje kako bismo se nosili sa ovim globalnim izazovom.