Foto: Unsplash

Razvijaju se biofotovoltaici sa morskim algama. Mada nalikuju klasičnim solarnim panelima, više se oslanjaju na biologiju nasuprot sintetičkim materijalima.

Foto: Cory Calvin

„Ovo nije samo velika pobjeda za životnu sredinu u Australiji, ovo je velika pobjeda za životnu sredinu u svijetu”, zaključila je australijska ministarka životne sredine Tanja Pliberšek

Foto: tanvi sharma/ unsplash

Jedna flašica za vodu, ukoliko se ne reciklira, ostaje u prirodi 450 godina. Naučnici pokušavaju da pronađu enzime koji će ubrzati proces raspada plastike, kako bi smanjili plastični otpad.

Foto: Impuls

Čovječanstvo je izbacilo globalni ciklus vode iz ravnoteže "prvi put u ljudskoj istoriji", potaknuvši rastuću vodenu katastrofu koja može uništiti ekonomiju, proizvodnju hrane i živote, navodi se u novom izvještaju Globalne komisije za ekonomiju vode.

Foto: Hardik Jogani/Unsplash

Nedostatak kalijuma u tlu postaje sve veći problem koji ugrožava globalnu prehrambenu sigurnost, a prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature oko 40 posto obradivih površina u svijetu suočeno je s oskudicom kalijuma.

Foto: Impuls

Samo trećina površinskih voda u dobrom su ili vrlo dobrom ekološkom stanju.

Države Europske unije, inače jake na riječima o zaštiti bioraznolikosti, usuglasile su se da žele smanjiti razinu zaštite vuka. „Ovo je prvi put da se ide u snižavanje statusa zaštite neke vrste. Time se otvara Pandorina kutija i to otvara put da se mijenja i zaštita drugih vrsta”, ističe Ivan Budinski iz udruge BIOM.

Fitoplankton u Barentsovom moru, Foto: NASA

Svaki dan počinje u sumrak. Kako svjetlost nestaje, milijarde zooplanktona, rakova i drugih morskih organizama dižu se na površinu okeana kako bi se hranile mikroskopskim algama, vraćajući se u dubine u izlasku sunca. Otpad od ovog procesa – najveće Zemljine migracije bića – tone na dno okeana, uklanjajući milione tona ugljika iz atmosfere svake godine.

Foto: AFP/Joaquin Sarmiento

Barankilja je grad na sjeveru Kolumbije koji se prostire uz obale Karipskog mora. Poznat po svojim močvarama i tropskim šumama, broji 1,3 miliona stanovnika i suočava se sa ozbiljnim izazovima zbog čestih uragana koji pogađaju ovaj region. Kako bi se zaštitili od ovih prirodnih nepogoda, gradske vlasti su pokrenule veliki projekat obnove lokalnih vodenih puteva i zelenih površina, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP).

Foto: WWF

U nekim oblastima, WWF-ov izveštaj "Živa planeta" navodi da je populacija divljih životinja opala i do 95%. Amazonska prašuma je posebno ranjiva.

Foto: Hercegovina.info

Katastrofalan niz bujičnih poplava koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu prethodne nedelje bio je izazvan ekstremnim padavinama, nakon jake suše – ali su kod bujičnih poplava uvek važni faktori i stanje zemljišta i oblik terena.

Foto: WWF

Danas objavljen u cijelom svijetu, Izvještaj o stanju planete upozorava da će tokom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti