Foto: Privatna arhiva

Aleksandra, Mia, Lejla i Rejna. Mlade studentice biologije i istraživačice iz Centra dr. Stjepan Bolkay. Tek u ranim dvadesetima, a već nekoliko godina one su na terenu. Istražuju biljni i životinjski svijet Bosne i Hercegovine. Nije im teško ni spavati u šatoru pa bila kiša ili sunce. Niti isprljati ruke da iz blata izvuku, na primjer, žabu. Zmije koje se omotavaju oko ruku - nije problem, sve super, „pa, to je samo zmija“. Niti im je problem baciti se na zemlju pa hvatati insekte i guštere. I šta još sve od sitnog životinjskog svijeta...

Foto: Marina Kelava 

“Ne znam ja za to, ja tu, kako da rečem, spašavam duše”, kaže monah u manastiru Svetog cara Lazara u selu Pridvorica u Hercegovini. On živi sam, ali s pogledom vrijednim milijun dolara, gdje god pogled seže odbija se o zelenilo, a među zelenilom žubore izvori i potoci koji čine rijeku Neretvu. Ono što on ne zna je da je u ovom području planirana gradnja niza hidroelektrana, ali i da, s druge strane, nevladina organizacija iz Banja Luke Centar za životnu sredinu, predlaže i ulaže velike napore da se gornji tok ove predivne rijeke napokon zaštiti.

Foto: Unsplash

Australija mora preduzeti “hitne” mjere da zaštiti Veliki koralni greben usvajanjem ambicioznijih klimatskih ciljeva, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).

Foto: Unsplash

Svjetske emisije gasova staklene bašte iz energetskog sektora su 2023. porasle 2% i prvi put premašile 40 gigatona CO2, dok su primarna potrošnja energije i upotreba fosilnih goriva također bile na rekordnom nivou, navode u izvještaju Institut za energetiku (EI) i konsultantske firme KPMG i Kearney.

Foto: Siniša Pašalić/Ringier

Sa obronaka Zelengore pogled puca nadaleko, kroz beskrajno zelenilo livada i šuma. A negdje u dubini tih šuma buče izvori i slapovi ledene bistre vode. Tu se rađa Neretva. Tu je stanuje prirodno blago, koje se ne može nikakvim novcem platiti i nikakvim čudima tehnologije nadomjestiti, ako se uništi.

Foto: Getty Images

Jedna od najređih vrsta mačaka na svijetu, iberijski ris, više nije u grupi ugroženih životinja, saopštili su iz Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).

Foto: dnevnik.hr

Više je razloga zbog kojih učestalije srećemo divljač na urbanim prostorima, a jedan od glavnih je sam čovjek, tvrdi Krešimir Krapinec, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu specijaliziran za pitanja lovstva te kao krivca, uz ostalo, apostrofira loše prostorno planiranje.

Ministar energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić (SDP), predstavnici Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH), Svjetske banke i Rudnika mrkog uglja (RMU) Banovići razgovarali su o pravednoj energetskoj tranziciji.

Foto: Unsplash

O dodacima prehrani govori se sve češće, a jedan od najzastupljenijih suplemenata su omega-3 masne kiseline. Ribar Paul Greenberg nedavno je gostovao u podcastu Gastro Pod i raspravljao o uticaju industrije omega-3 masnih kiselina na okoliš. Riječ je o zdravim masnoćama koje su važne za funkcioniranje stanice i održavanje srca zdravim.

Foto: Christian Paul Stobbe/Unsplash

 Sjeverno more nikada nije bilo ovako toplo! Podaci su to iz 2023. koji su navedeni u studiji istraživača biološke stanice na ostrvu Heligoland.

Foto: Impuls

Ministri životne sredine Evropske unije odobrili su zakon o obnovi prirode. Bio je na čekanju mjesecima, ali je odluka konačno donesena u ponedjeljak. Međutim, sam zakona je izazvao mnoge kontroverze.

Ovophis jenkinsi (Foto: Xianchun Qiu)

Aktivne su uglavnom ujesen i vole hladne, vlažne, pa čak i kišne noći, vjerojatno kako bi izbjegle druge zmije.