Šta je to u evropskom zakonu o životnoj sredini što plaši poljoprivrednike?
Foto: Impuls
Ministri životne sredine Evropske unije odobrili su zakon o obnovi prirode. Bio je na čekanju mjesecima, ali je odluka konačno donesena u ponedjeljak. Međutim, sam zakona je izazvao mnoge kontroverze.
Dakle, ono što se krije iza zakona, koji neki nazivaju najvažnijim ekološkim zakonom u posljednjih 20 godina, austrijska ministrica je zbog njega čak riskirala i raspad koalicije, a farmeri optužuju zakon da ugrožava poljoprivredu i sigurnost hrane.
Zahvaljujući austrijskoj ministrici životne sredine Leonore Gewessler, Vijeće ministara okoliša EU odobrilo je Zakon o obnovi prirode. Njena odluka je u suprotnosti sa željama njenog koalicionog partnera, konzervativnog ÖVP-a, ali u jednoj anketi, 82 posto Austrijanaca podržalo je zakon.
Inače, prošle su dvije godine otkako je Evropska komisija predložila zakon o obnovi prirode. Prema zvaničnim podacima, oko 80 posto staništa u Evropskoj uniji je u lošem stanju. Osim toga, deset posto vrsta pčela i leptira prijeti izumiranjem, a 70 posto tla je u lošem stanju, prenosi klix.
EU ovim zakonom želi da preokrene ovaj destruktivni trend, prenosi focus.de. O tome su se pregovarači zemalja članica već u novembru dogovorili sa poslanicima Evropskog parlamenta.
Dok su ekolozi, mnogi naučnici i kompanije podržali zakon, postojao je veliki otpor uglavnom udruženja poljoprivrednika. Kritičari strahuju da će rezovi biti preveliki za poljoprivrednike i da će utjecati na proizvodnju hrane u EU.
Kako bi se odgovorilo na ove zabrinutosti, zakonodavstvo je značajno oslabljeno tokom procesa pregovora.
Pored Mađarske, prema diplomatama koji su glasali, protiv zakona su bile Italija, Nizozemske i Švedska. Belgija, Poljska i Finska dale su svoju podršku.
Inače bi to bio težak udarac evropskom zelenom dogovoru da nije bilo dogovora o novom zakonu o zaštiti prirode, odnosno da zakon nije usvojen. Stručnjaci smatraju da ovako važan zakon o zaštiti prirode nije postojao više od 20 godina.
Naučnici i ekolozi smatraju da je zakon centralna komponenta Zelenog dogovora i važan korak u borbi protiv krize prirode i vrsta.
Zakon zahtijeva od država članica EU da obnove najmanje 20 posto oštećenih staništa na kopnu i u vodi do 2030. godine kako bi obnovile ekosisteme. Do 2040. godine ta brojka iznosi 60 posto, a do 2050. čak 90 posto. Stare šume u EU moraju se očuvati, više prostora treba dati rijekama i ponovo "nakvasiti" močvare. Najkasnije do 2030. godine također bismo trebali preokrenuti trend izumiranja insekata oprašivača.
Sa ekološkim zakonodavstvom, EU želi skladištiti više CO2 u prirodnim ponorima i ublažiti ekstremne vremenske pojave. Ali postoji i zaštitna mjera koja zaustavlja primjenu zakona: to bi se dogodilo ako bi, na primjer, bila ugrožena sigurnost hrane jer nema dovoljno obradivog zemljišta.
Poljoprivredne organizacije su, s druge strane, veoma nezadovoljne usvojenom zakonskom regulativom. Predsjednik Poljoprivredne komore Austrije Jozef Moosbruger kaže da su koristi za životnu sredinu više nego sumnjive, ogromna dodatna opterećenja na poljoprivrednike imat će teške posljedice, a nejasno je i ko će pokriti procijenjene troškove od 154 milijarde eura.
