Foto: Unsplash
To vrijeme transformacije neuronauka je dugo zapostavljala i to počinje da se mijenja.
Foto: Unsplash
To vrijeme transformacije neuronauka je dugo zapostavljala i to počinje da se mijenja.
Foto: Wikipedia
Osim što se mogu pohvaliti boljom kvalitetom tla, permakulturne površine odlikuje i veća bioraznolikost.
Foto: Zhang Manyi/Zuma Press
Istraživači s Univerziteta Tsinghua u Kini uspješno su demonstrirali prvi nuklearni fisijski reaktor otporan na topljenje.
Foto: Impuls
Insekti-oprašivači, u koje spadaju pčele, neke vrste moljaca kao i leptiri - mnogo teže podnose zagađenje vazduha nego biljne štetočine, pokazuje novo istraživanje naučnika Univerziteta u Redingu.
Foto: Masz Filipek/Unsplash
Britanski genetičar pretražio je svijet u potrazi za raznovrsnim žitaricama dvadesetih godina prošlog vijeka. Njegovo istraživanje bi moglo biti od vitalnog značaja za čovječanstvo kako se klimatske promjene ubrzavaju.
Foto: Google
Naučnici kažu da emisije gasova koje nastaju usljed ljudskih aktivnosti imaju veći uticaj na našu planetu nego što možemo da zamislimo i da je jedna od posljedica produžavanje dana zbog topljenja ledenih kapa na polovima.
Ilustracija/Pixabay
Anoreksija nervoza je težak poremećaj ishrane koji je možda povezan sa poremećenim oslobađanjem određene hemikalije u mozgu.
Ilustracija
Na genetski rizik od razvoja Alchajmerove bolesti jači je uticaj majčine nego očeve strane, otkrila je nedavna studija.
Ilustracija
Koliko dobro i koliko brzo možete prepoznati kad vam neko laže? Istraživanja su pokazala da su ljudi, uopšteno govoreći, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne iznenađuje da su ljudi tokom istorije pokušavali na različite načine da prepoznaju laganje, čak i uz pomoć tehnologije.
Foto: Getty Images
Tesla je život posvetio istraživanju elektriciteta i drugih srodnih područja. Njegovi radovi i izumi predstavljaju značajan doprinos čovječanstvu. Od 271 patenta, samo u SAD-u odobreno ih je 112.
Foto: Chester Wade/Unsplash
Čak 10 do 15 posto opšte populacije ima neki poremećaj ličnosti, od kojih je svaki šesti narcistički. To upućuje da živimo u vremenu u kojem je narcizam suvremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji, pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci.
Mileva Marić-Einstein
Nauka je prostor u kom vladaju kretivnost i disciplina, mjesto gdje se isprepliću ideje u cilju boljeg razumijevanja stvarnosti. Svi bi trebali imati pravo da misle, stvaraju i bave se naukom, a iako je smanjen nekadašnji jaz u pogledu broja žena koje se bave naukom, to nije uvijek bilo tako.
Foto: Alexandra Koch/Pixabay
Tokom pandemije kovida 19 jedno od ključnih pitanja koje je zbunjivalo naučnike i ljekare bilo je zašto se neki ljudi nijednom nisu zarazili i dobili kovid, dok su se drugi više puta zarazili.