fbpx

Studija o učinkovitosti permakulture

Studija o učinkovitosti permakulture

Foto: Wikipedia

Osim što se mogu pohvaliti boljom kvalitetom tla, permakulturne površine odlikuje i veća bioraznolikost.

Bečki univerzitet za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU nedavno je u saradnji s Tehničkim sveučilištem Kaiserslautern-Landau, koje se nalazi u njemačkoj saveznoj zemlji Porajnje-Falačka, provelo studiju o učinkovitosti permakulture. 

Uzori permanentne agrikulture prirodni su ciklusi i ekosistemi pa se tako hrana proizvodi u agrarnom ekosuistemu koji je što je više raznolik, samoregulirajući i u skladu s prirodom. Dobar primjer svakako je integracija stočarstva u uzgoj usjeva, kao i poticanje raznolikosti korisnih organizama kako bi se izbjegla primjena pesticida i mineralnih gnojiva, saopšteno je iz Međunarodnog ureda Grada Beča

Iako permakultura postoji još od 1970-ih godina, nema mnogo naučnih studija o njezinoj učinkovitosti. Iz tog su razloga naučnici ovih dvaju sveučilišta odlučili ispitati kako ovaj koncept planiranja i upravljanja utiče na okoliš.

Prevladavajuća poljoprivredna polja

Istraživački tim bečkog i njemačkog sveučilišta praktični je dio studije, koja je objavljena u stručnom časopisu 'Communications Earth & Environment', proveo na ukupno devet poljoprivrednih firmi na području Njemačke i Luksemburga. Ispitivani su brojni pokazatelji bioraznolikosti i kvalitete tla na područjima koja slijede načela permakulture te su potom uspoređivani s ondje prevladavajućim poljoprivrednim poljima. 

U tu su svrhu uzroci s tla spomenutih površina podvrgnuti analizi na količinu humusa odnosno ugljika, mikroelemenata i makroelemenata te aktivnost mikroorganizama u tlu, a provjeravana je i raznolikost glista, ptica i biljaka.

Studija je pokazala da su kvaliteta tla i bioraznolikost na permakulturnim površinama znatno veće u usporedbi s okolnim poljoprivrednim površinama. Količina ugljika i humusa na permakulturnim površina bila je gotovo jednaka njihovim vrijednostima na travnjacima u Njemačkoj, a oni su važna referentna tačka jer obično sadržavaju najviše humusa.

Visok udio humusa u tlu važan je za skladištenje hranjivih tvari i vode, što je u vrijeme klimatskih promjena od presudne važnosti u borbi protiv sušnih razdoblja. Osim toga, velika količina hranjivih tvari u tlu ukazuje na to da su proizvedeni usjevi također bogati hranjivim tvarima što pak pogoduje ljudskom zdravlju.

Intenzivna poljoprivreda

Velike količine ugljika naučnici objašnjavaju većim unosom organske tvari koja sadrži ugljik te učinkom malčiranja. Također, smanjena obrada tla i sloj malča sprječavaju uklanjanje gornjeg sloja tla, što zapravo znači da je gubitak ugljika iz tla na permakulturnim površinama znatno manji u usporedbi s konvencionalnim poljoprivrednim površinama. 

U permakulturnom tlu pronađeno je i mnogo fosfora koji je biljkama potreban za rast. Ta je informacija još jedna velika prednost permakulture jer se u intenzivnoj poljoprivredi koristi velika količina fosfornih gnojiva zbog čega fosfor postaje rijetka roba te bi u budućnosti mogao postati glavni poljoprivredni problem u svijetu.

Osim što se mogu pohvaliti boljom kvalitetom tla, permakulturne površine odlikuje i veća bioraznolikost. Na takvim je površinama, naime, pronađeno tri puta više vrsta ptica i glista te biljnih vrsta nego na tamošnjim poljoprivrednim površinama. 

Biljne su vrste dobar pokazatelj ukupne bioraznolikosti ekosistema, a ujedno su izvor hrane za oprašivače i prirodni protivnici nametnika. Istodobno je utvrđeno mnogo više mikroorganizama koji imaju ključnu ulogu u razgradnji i pretvorbi hranjivih tvari u tlu.

Usto, prema studiji, izbjegavanje pesticida pogoduje biološkoj raznolikosti, a s obzirom na sve veće klimatske promjene i izumiranje vrsta taj je podatak od velikog značaja.

Sve navedeno je istraživače dovelo do zaključka da je permakultura ekološki održivija alternativa industrijske poljoprivrede koja vrlo uspješno može ujediniti poljoprivredu, zaštitu prirode i očuvanje okoliša.

energetika-net.com