Osam godina nakon globalnog finansijskog sloma, može se zaključiti da se sve završilo odlično – za bankare. 

S obzirom na neke makroekonomske indikatore posljednjih godina može se učiniti da europska ekonomska politika zasnovana na naputku “morate svi biti kao Njemačka” daje, makar i minimalne, pozitivne rezultate. No, pored devastirajućih društvenih učinaka na radnike i nezaposlene, sasvim je izvjesno da se tako samo perpetuiraju obrasci koji su do krize ishodišno i doveli i koji prijete novom recesijskom spiralom.

Rumunjske željeznice pretrpjele su posljednjih dvadesetak godina cijeli niz “racionalizacijskih” i “modernizacijskih” reformi s ciljem da ih se učini što isplativijima. No te reforme su samo pridonijele značajnom produbljenju krize začete u socijalističkom periodu. Promašenost i krajnja iracionalnost reformi najvidljivija je u dezintegraciji sustava i osnivanju pojedinačnih poduzeća koja se danas nalaze u posve grotesknom poslovnom odnosu čije posljedice trpe građani, posebice siromašniji, i državni proračun.

Najveće opasnosti računalizacije i digitalizacije rada: potencijalna destrukcija poslova koji zahtijevaju srednju stručnu spremu, zamagljivanje granice između privatnog vremena i vremena za rad, prekarizacija poslova, slabljenje kolektivnih akcija i stvaranje globalne otvorene konkurencije među radnicima putem tzv. crowdworka.

"Potresan dokumentarac "Cijena pravde" svjedočenje je o uništenju firme "Tuzla-kvarc", nekada prosperitetne kompanije iz Tuzle koja se bavila eksploatacijom kvarcnog pijeska, a koja zbog prijave korupcije u ovoj oblasti godinama trpi žestoku odmazdu od korupcione mreže i beskrupulozne birokratije u Tuzlanskom kantonu - i danas je dovedena do propasti. 

Rumunija je dostigla Hrvatsku po visini stvarne pojedinače potrošnje njenih građana. Kupovna moć i standard hrvatskih građana pali su na 58% prosječne kupovne moći u EU i samo je Bugarska lošija od Hrvatske.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s međunarodnim bankarskim grupacijama koje djeluju na Balkanu pokreće novu kreditnu liniju tešku milijardu eura

Od zemalja bivše Jugoslavije rangirane su Slovenija (43) i Hrvatska (58), dok ostalih nema na listi.

U bivšim socijalističkim zemljama, korupcija se često s pravom apostrofira kao jedan od najuočljivijih društvenih problema. Pri tom se ona istodobno nastoji “skandalizirati”, odnosno predstaviti kao izvjesno zastranjenje koje čini prepreku normalnom stanju. No korupcija se zapravo redovito pokazuje kao sastavni dio sistema, a borba protiv nje kao argumentacijski uvod u zastupanje snažnije, iako legalnijeg, podređivanja javnih interesa privatnom.

Ocena da bi austrijska banka koja je ove u 2015. po prvi put ušla u prvih 10 banaka u Srbiji, mogla da preuzme nekog od bolje rangiranih "igrača" na ovdašnjem tržištu, znatno sužava krug potencijalnih kandidata. Ako se izuzmu Inteza, Unikredit, Sosijete ženeral, Rajfajzen i AIK, kao moguće kupovine ostaju samo Komercijalna, Poštanska, Eurobank i Vojvođanska banka 

Sinoć je odigrana još jedna epizoda u onome što je bivši grčki ministar financija Janis Varufakis nazvao “extending and pretending” – grčka tragedija se nastavlja i svi se pretvaraju da je to put ka rješenju, barem u nedostatku drugih.

Prema svemu sudeći, džentrifikacijski procesi u Beogradu ušli su u novu fazu, već viđenu u brojnim svjetskim gradovima koji su prošli takav tip urbane transformacije posljednjih decenija.