Marfi: Dodik da objasni Kako se obogatio dok se njegov narod bori za opstanak
Foto: N1
Ne mrzim Srbe! Gospodinu Dodiku je mnogo lakše da iznese takve optužbe na moj račun umjesto da objasni svojim biračima kako su on i njegova porodica akumulirali desetine miliona KM ličnog bogatstva, dok prosječni građanin ima platu 1.400 KM.
Rekao je ovo u intervjuu za Srpskainfo ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, pojašnjavajući da političari u BiH, u prvom redu Milorad Dodik i Bakir Izetbegović, vole da izvuku etničke karte onda kada žele da odvuku pažnju građana sa vlastitog lošeg djelovanja.
– Gospodine Dodik, kako to da ste uspjeli postati tako bogati, kada se ljudi u Republici Srpskoj bore za opstanak? Može on mene da vrijeđa koliko hoće, siguran sam da će to činiti i nakon ovog intervjua – kaže Marfi, uz poruku da Dodikovo “antidejtonsko i koruptivno djelovanje” odbija strane investitore.
– Njegove politike navode ljude da odu iz Republike Srpske. Bilo je više od milion ljudi koji su živjeli u Republici Srpskoj, a sada ih ima najviše oko 900.000. Mnogi čak kažu 800.000. Gospodin Dodik je smanjio Republiku Srpsku za 25 odsto! Nije to baš impresivno, ja to ne bih naveo u svojoj biografiji. Politika gospodina Dodika pokazuje da njemu nije stalo do Republike Srpske, pa ni do ljudi koji u njoj žive – kategoričan je Marfi.
Dodaje da su Dodik i njegovi saradnici u mnogo opasnih igara, ali i da on ima agendu koja služi samo njemu, s ciljem da stiče lično bogatstvo.
– Njihova retorika ima opasne implikacije za cijelu zemlju. On izmišlja neprijatelje – kategoričan je Marfi.
Vlast u Republici Srpskoj, a naročito predsjednik Milorad Dodik, nerijetko Vas optužuje da radite na ekonomskom i političkom slabljenju Srpske, gdje, prije svega, pominju uvođenje sankcija. Ima li istine u tim optužbama?
Daleko od istine. SAD nisu protiv Republike Srpske, niti su ovdje da ukinu Republiku Srpsku. Tačka. To je to. Mi smo posvećeni Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji definiše BiH kao demokratsku, multietničku, suverenu, nezavisnu državu, koja ima dva entiteta, tri konstitutivna naroda, kategoriju ostalih i građane. Mi nismo protiv Republike Srpske, ali postoje stvari protiv kojih jesmo. Tu, prije svega, mislim na napade na Dejtonski mirovni sporazum, na napade na državne institucije, na destruktivne retorike koje unosi podjele i kidaju društveno tkivo ove zemlje.
Mi smo protiv korupcije, koja postoji i u Republici Srpskoj i u Federaciji. Ne postoji nijedna stranka koja je imuna na to! Mi sankcije koristimo kao sredstvo da reagujemo na takvo ponašanje! Nismo mi uveli sankcije Republici Srpskoj. Mi smo samo sankcionisali pojedince i kompanije, koje su se angažovale u antidejtonskom, koruptivnom ponašanju i čije djelovanje prijeti bezbjednosti i teritorijalnom integritetu BiH.
Zato su gospodin Dodik i drugi sankcionisani. Koriste službene pozicije da akumuliraju bogatstvo, na račun ljudi za koje tvrde da ih predstavljaju i da ih brane. Gospodin Dodik, njegovo ponašanje i djelovanje, izlažu riziku budućnost Republike Srpske, a ne SAD.
Kako, onda, objašnjavate to što Dodik i njegova politička partija, od izbora do izbora, uživaju najveću podršku građana?
Etnonacionalističke stranke, koje su na vlasti, tu moć koriste za manipulacije! Koristeći strah birača i održavajući koruptivne mreže podrške osiguraju glasove za sebe. Zbog toga se moramo fokusirati na integritet izbora. Smatra da je jedna od stvari s kojom je javnost širom BiH najzadovoljnija, a kada je riječ o ulozi visokog predstavnika, jeste jačanje integriteta izbora.
Postoji razlog za to, jer oni žele da imaju povjerenje u izborni proces, da se njihov glas računa onako kako su glasali. Žele da imaju posao, a da ne moraju biti vezani za političku stranku. Žele da imaju pravo na vlastito mišljenje i na vlastiti stav.
Gospodin Dodik je u posljednjih nekoliko godina nastojao smanjiti taj prostor u Republici Srpskoj time što je napadao medije, ograničavao slobodu okupljanja i govora. Kad to radite, slabite demokratski sistem. Mislim da glasači moraju imati priliku da se angažuju u demokratskom procesu koji je čist, bez ikakvog političkog ili ekonomskog pritiska.
Mnoge osobe i privredni subjekti se nalaze na američkoj „crnoj listi“, i to pod ozbiljnim optužbama. Da li su istražni organi BiH ikad od SAD tražili dokaze za te optužbe?
Sankcije su isključivo interni proces Vlade SAD. Mi se tu ne angažujemo ni sa kakvim drugim međunarodnim ili lokalnim akterima. Taj proces je veoma detaljan i obuhvata mnoge agencije ispred Vlade SAD, koje zajednički, u Vašingtonu, odlučuju o tome. Sav taj posao za nas je interne prirode, ali bismo svakako pozdravili postupak da se robusnije pristupi borbi protiv korupcije.
Svaki građanin u ovoj zemlji bi volio vidjeti takav pristup od strane kantonalnih, entitetskih ili državnih institucija, jer je korupcija jedna od najčešćih pritužbi koje čujemo od ljudi. Mi dobro sarađujemo s agencijama za provođenje zakona ili sa drugim institucijama po drugim pitanjima. Na primjer, sarađivali smo sa svima u zemlji u borbi protiv terorizma, vršili smo obuke s policijskim agencijama, tužiocima, sudijama…
Jasno je da su oni, koji su do sada sankcionisani, snosili određene posljedice, a da li su i zaustavljeni u aktivnostima zbog kojih je do sankcija došlo?
Da li sankcije imaju uticaja na određena lica? Da li ih to natjera da malo razmisle o načinu na koji se ponašaju? Ako je suditi po tome koliko se žale na sankcije, rekao bih da da. Svi oni javno kažu “baš me briga, čast mi je da sam sankcionisan/sankcionisana”, a onda sljedeća rečenica bude “to nije fer”. Odgovor je – da, sankcije imaju uticaja.
Sprema li se novi paket sankcija? Ko bi se mogao naći na udaru?
Ne bih se bavio takvim prognozama. Mi smo veoma jasni kada je riječ o našoj politici u BiH. Koristićemo sva sredstva koja imamo na raspolaganju, uključujući i sankcije, kako bismo držali odgovornima pojedince koji se bave antidejtonskim, antidemokratskim ili koruptivnim aktivnostima. Moj prijateljski savjet takvim pojedincima, koji se, eventualno, brinu da bi se mogli naći na listi sankcionisanih, jeste da prestanu da se bave aktivnostima koje za sobom vuku sankcije.
Banke u BiH su počele da zatvaraju račune osobama i privrednim subjektima koji se nalaze na američkoj “crnoj listi”. Da li je ambasada SAD u BiH tu “umiješala svoje prste”, kako to tvrde vlasti u Republici Srpskoj?
Ne. Nismo uticali na banke, niti smo im rekli šta da čine u vezi sa pojedincima ili privrednim subjektima, sankcionisanim od strane SAD. Banke su privatne firme, koje donose vlastite odluke. Ali, da budem jasan, mi jesmo rekli da je važno da banke znaju ko su im komitenti, s kim posluju, ko polaže novac, ko diže kredite.
Jasno smo rekli i da se i sami izlažete riziku od sankcionisanja, ukoliko pružate materijalnu podršku nekome ko je sankcionisan od strane SAD, bez obzira na to da li se radi o kompaniji ili o pojedincu. Normalno je, ne samo za banke u Republici Srpskoj, nego i za banke širom svijeta, da sagledaju kakve aktivnosti preduzimaju SAD i da svoje prakse procjene rizika i praćenje propisa usklade sa svim potrebnim standardima. Donoseći takve odluke, banke štite svoje redovne komitente, klijente, prosječnog građanina Republike Srpske.
Da li Vi, kao ambasador SAD u BiH, radite po uputstvu Vašingtona ili donosite odluke bez konsultacija s vlastima Vaše zemlje, kako to često tvrdi predsjednik Srpske?
Gospodin Dodik često tvrdi razne stvari i mnoge od njih su neistinite. Ja sam karijerni državni službenik, moj posao je da provodim politike onako kako ih je definisao predsjednik SAD. Mi podržavamo teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH i želimo da vidimo ovu zemlju integrisanu u evroatlantske institucije. Želimo da pomognemo na tom putu.
Takva politika SAD, koja se ne mijenja posljednjih 30 godina, uživa podršku i republikanaca i demokrata. Predsjednici Klinton, Buš, Obama, Tramp u prvom mandatu, predsjednik Bajden… svi su podržavali ove politike koje sam naveo. Ja sam predstavnik takve politike. Moj posao je da je provodim i nastaviću to da radim dok sam u BiH.
Da li će se ta politika SAD prema BiH promijeniti pobjedom Donalda Trampa, kako se nadaju pojedini političari iz Republike Srpske? U Banjaluci se slavilo, a Palata Republike je čak zasijala u bojama američke zastave.
Ne želim da se bavim predviđanjem budućnosti, niti želim da komentarišem politiku administracije SAD, koja još uvijek nije ni preuzela vlast. Ja sam ponosan na našu demokratiju, ona ima 200 godina tradicije. Upravo smo izašli iz izbornog procesa, koji je protekao mirno. Volja birača je jasno izražena. Ako gospodin Dodik želi da slavi demokratski proces u SAD, to je meni sasvim u redu.
Ako želi da obasja Palatu bojama američke zastave, ako je to naznaka toga da je i on saglasan sa principa teritorijalnog integriteta, suvereniteta i multietničkog karaktera ove zemlje i da želi da učini ono što će ovu zemlju povesti unutar evroatlantskih institucija, mislim da je to sjajno.
Mnogi političari, ali i analitičari, kako iz Republike Srpske, tako i iz Federacije BiH, smatraju da BiH, dok god postoji OHR, ne može težiti evrointegracijama. Kako Vi to komentarišete?
Ne slažem se s tim. Mislim da još uvijek postoje neriješena pitanja vezana za Program 5+2, zbog čega je potrebno da OHR i visoki predstavnik budu tu. BiH se neće pridružiti Evropskoj uniji u 2025. godini, ako se nastavi ovim tempom koji sada koriste političari. Kada čujemo retoriku gospodina Dodika i nekih drugih, shvatimo da će taj proces trajati decenijama. Što se tiče OHR i uloge kakvu ima u BiH, smatram da može biti dopuna poslu koji EU obavlja ovdje. Ja sam bio u BiH u periodu između 2006. i 2009. godine, kada je 5+2 agenda uspostavljena. Tada smo mislili da će za nekoliko godina biti riješeno pitanje državne imovine.
OHR je ovdje jer su politički lideri odabrali da ne učestvuju u toj agendi. Svaki put, kada gospodin Dodik napadne državne institucije, svaki put kada podriva Dejtonski mirovni sporazum, svaki put kada odbija da provodi odluke Ustavnog suda, čini vjerovatnijim da će OHR ovdje ostati duže i da će češće reagovati.
Vlast u Republici Srpskoj, s vremena na vrijeme, pominje BRIKS kao alternativu Evropskoj uniji.
Kada sam imao priliku obilaziti Republiku Srpsku i razgovarati s ljudima ono što sam mogao vidjeti jeste da je Republika Srpska kulturološki i ekonomski povezana sa Evropom. Tamo ljudi idu na godišnje odmore, šalju svoju djecu na školovanje… Većina poslovnih subjekata posluje sa zemljama sa Zapada.
Mislim da ljudi znaju da tu leži budućnost Republike Srpske i BiH. Smatram da gospodin Dodik želi da ubijedi ljude u Republici Srpskoj da postoji alternativni put, koji, u stvari, ne postoji. Kada on želi da rizikuje vašu budućnost, ljudi pomisle “možda će to biti dobro”; međutim, to je greška. EU je budućnost BiH, što znači da je EU budućnost Republike Srpske.
Pojedina istraživanja, ipak, pokazuju pad interesa građana BiH za članstvo u EU. Zašto je to tako?
Ako je to tako, onda su glavni problem političari. EU je BiH dala priliku davanjem kandidatskog statusa i najavljivanjem mogućnosti otvaranja pregovora. Dali su nekoliko uslova koje političko vođstvo treba da ispuni. To nisu preteški uslovi! Ako gospodin Dodik ozbiljno misli ono što kaže o EU, mogao bi raditi na tome da se ovi zakoni sutra usvoje.
Političari u BiH, gdje ne mislim samo na Dodika, ne rade svoj posao! Mislim da je evropski put, put kojim građani žele ići, ali su frustrirani, jer toliko dugo nisu dospjeli nigdje.
A kako komentarišete veze sa Rusijom? Gospodin Dodik je, s vremena na vrijeme, gost kod ruskog predsjednika Vladimira Putina, a nedavno se pojavila i informacija o navodnim ruskim kampovima za obuku.
Zaista je duboko uznemiravajuće da postoji kamp u Republici Srpskoj koji vodi privatna militantna grupa iz Rusije. Lica koja su dozvolila da se tako nešto desi moraju odgovarati! Nevjerovatno je da zemlja, koja želi da se pridruži EU, ugosti kamp privatne militantne grupe iz Rusije kako bi izvršili obuku i kako bi remetili demokratske procese u nekoj trećoj zemlji.
Da naglasim, moja zemlja nije ta koja ne voli Rusiju ili Ruse. Rusija je velika zemlja, sa velikom istorijom, kulturom, književnošću. Mnogo je Amerikanaca koji su porijeklom Rusi. Nas brine ponašanje Vlade gospodina Putina, koja nastoji plasirati maligan uticaj na Zapadnom Balkanu, uključujući i BiH. Kamp je primjer toga. Agresija na Ukrajinu je prevazišla sve granice međunarodnog zakona i pravila međunarodnog reda, što prijeti miru i prosperitetu.
U više navrata ste izjavili da je Republika Srpska u teškoj ekonomskoj situaciji. Na osnovu čega to tvrdite, kada znamo da vlasti Srpske tvrde suprotno?
Od početka 2023. godine, Vlada Republike Srpske je pozajmila 1,1 milijardu KM sa banjalučke berze, što je mnogo novca. To čak ne uključuje komercijalne kredite. Nema tu mnogo transparentnosti. Građani Republike Srpske treba da postave pitanje ko kupuje taj dug i pod kojim uslovima. Zašto ne možemo vidjeti odakle dolaze komercijalni krediti i šta oni, koji ih daju, dobijaju zauzvrat?
Znamo da zvaničnici iz Republike Srpske “pažljivo” rade sa plaćanjem dobavljačima. Vlada im ne plaća na vrijeme i onda to vodi ka fiskalnom upravljanju i problemima s time kako se radi i kako se rukovodi dugom… Pogrešno upravljanje gospodina Dodika i njegovih kolega urodiće time da dođe do finansijskih problema u Republici Srpskoj, što ide na štetu stanovnika. Gdje je sav novac?
Ambasada SAD u BiH na svom “X” profilu, pored zaduženosti, nerijetko postavlja i druga pitanja Dodiku i vlastima Srpske. Mnogi to vide kao miješanje u unutrašnja pitanja jedne zemlje i kažu da izlazite iz diplomatskih okvira. Kako Vi to tumačite?
Mislim da mi radimo svoj posao i mislim da smo transparentni u vezi s tim. Kada sam tek došao ovdje sastao sam se sa svim glavnim političkim liderima u BiH, uključujući i gospodina Dodika, koji je tada bio član Predsjedništva. Svima sam rekao isto i opet ću to ponoviti, SAD podržavaju teritorijalni suverenitet, integritet i multietnički karakter BiH i ono što želimo jeste da ova zemlja bude integrisana u evroatlantske institucije.
Da bi se to postiglo, treba vam efikasna i odgovorna vlast na svim nivoima. Bez toga ne možete provesti reforme, koje su neophodne. Korupcija je problem u cijeloj BiH. To je prijetnja demokratskom sistemu zemlje i budućem prosperitetu. To je prijetnja i SAD, jer mi imamo interese u Evropi, koja je cjelovita, sigurna i u miru, što uključuje i BiH. Ja bih da se političari u ovoj zemlji fokusiraju na izgradnju čvrste i jake ekonomije, privrede, bolje budućnosti za građane, a ne da se angažuju u koruptivnom djelovanju.
Nažalost, oni nisu tako odabrali. Mi smo posvećeni građanima BiH, a ne korumpiranim političkim liderima. I kada pitamo na našem “X” profilu gdje je novac, mi želimo osvijetliti pitanje korupcije, želimo naglasiti činjenicu da građani ove zemlje bivaju lišeni mogućnosti da grade bolju budućnost, za sebe, svoju djecu i za svoje unuke. Radimo potpuno istu stvar kada prozivamo federalnog ministra koji ignoriše pravila o sukobu interesa ili kada pozdravljamo presudu za zloupotrebu položaja… To nije miješanje u unutrašnja pitanja, to je sprovođenje politike SAD u BiH, što pokazuje našu posvećenost građanima.
Dodik Vas direktno optužuje za proces koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH, na koji, kako kaže, vršite pritisak. Kako to komentarišete?
To je smiješno i netačno. SAD ne kontrolišu pravosudne procese, niti donose pravosudne odluke u BiH. To je isključiva odgovornost sudova i tužilaca u zemlji. Ako gospodin Dodik ima pravnih problema, on je sam kriv za to.
Vlasti Srpske govore i kako se konstantno odupiru pritiscima SAD, čija je namjera, kako tvrde, ukidanje Republike Srpske. Da li SAD, zaista, ima takvu namjeru i hoće li Republika Srpska nestati ako Milorad Dodik ode sa političke scene, s obzirom na to da on često ima običaj da kaže da će da je brani “do kraja”?
SAD ne pokušavaju da ukinu Republiku Srpsku. Nikada nismo. Da jesmo, da li bismo pomagali da se grade putevi, da se razvija turizam, turistička privreda, poljoprivreda… Da li bismo pomagali preduzetnicima da dobiju zajmove i finansije, da razvijaju svoje kompanije? Mi smo investirali u gotovo svakoj opštini u Republici Srpskoj, mladi imaju pristup razmjeni i obrazovanju u SAD… To ne radite ako ste neprijatelj Srba ili ljudi koji žive u Republici Srpskoj.
U opštinama u Republici Srpskoj pokušavamo da privučemo stvarne investicije kojima se otvaraju nova radna mjesta. Mnogo je SNSD opština, koje su željele priliku da učestvuju u tim projektima, ali gospodin Dodik to nije dozvolio. Je l’ gospodin Dodik neprijatelj ovih ljudi zbog toga? Mi smo pokazali svoje prijateljstvo prema BiH, uključujući i Republiku Srpsku, kroz sve ove programe i aktivnosti, naše politike su čvrsto utemeljene u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu BiH. Nismo ovdje da ukinemo Republiku Srpsku i nismo tu da formiramo unitarnu BiH.
Gospodin Dodik izmišlja! Republika Srpska se ne nalazi pod prijetnjom SAD ili bilo koje druge zemlje u transatlantskoj zajednici naroda. Republika Srpska nije jedan čovjek. Ona nije gospodin Dodik. Neće nestati ako on ne bude više na vlasti i na političkoj sceni.
Takva tvrdnja služi samo jednoj osobi i smišljena je zbog jedne stvari – da se osigura da gospodin Dodik ne bude odgovoran za vlastite postupke i za vlastite politike. Jedina osoba koja Republiku Srpsku stavlja u rizik jeste gospodin Dodik.
Kako BiH vidite sada, kada se bliži kraju Vaš ambasadorski mandat?
BiH je u prilično dubokoj krizi. Možda u jednoj od najozbiljnijih od 90-ih godina prošlog vijeka. Etnonacionalizam je gori, korupcija je gora, nedostaje ekonomskih mogućnosti i privrednih prilika, nema toliko optimizma koliko ga je bilo kada sam ovdje bio prvi put. Mislim da mnogo ljudi, iz tog razloga, i napušta BiH.
Ipak, ja sam u duši optimista, inače se ne bih bavio ovim poslom. SAD su fokusirane na pomaganje ovoj zemlji i njenim građanima da ostvare ono što su rekli da žele, a to je sigurna, mirna, prosperitetna demokratska budućnost, u okvirima evroatlantske zajednice naroda. Ne samo geografski, nego i u okvirima institucija. Mi se angažujemo kako bismo ojačali demokratiju BiH kroz podršku civilnog društva, nezavisnih medija, jačanjem integriteta izbornog procesa u BiH.
Želimo da vidimo robusnu privredu koju predvodi privatni sektor, za šta su potrebne određene reforme, koje će stvoriti više mogućnosti za preduzetnike da razvijaju svoje poslovanje, a to radimo privlačenjem investicija, podržavajući informacione tehnologije ili sektor turizma, koji bilježi najveći rast u okviru privrede u BiH. Potrebne su nam jake državne institucije i mnogo smo podrške tu omogućili – od vladavine prava do bezbjednosnih institucija. Fokusirani smo na jačanje vladavine prava, što je veoma teško. Bez obzira na to, mi moramo biti uporni i dosljedni, jer je to osnova bilo koje demokratije i bilo koje privrede. Bez vladavine prava ne možete imati trgovačke procese, niti možete vjerovati u izborni proces. U konačnici, radimo i na pomirenju.
To je jedna od stvari koja mene najviše zabrinjava. Kada uporedim ovaj sadašnji mandat s vremenom kada sam bio politički savjetnik prije nekoliko godina, evidentno je da su ogorčenost i negativan intenzitet retorike samih političara zaustavili napredak pomirenja, koji je nekada bio na dobrom putu. Zaista je opasno ubrizgavati toliko podjele i ljutine i bijesa u politiku.
Ja nisam ovdje da budem prijatelj sa političkim liderima, s Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem, Miloradom Dodikom… Ja sam ovdje da predstavljam SAD i veoma sa jasan u vezi s tim kakva je naša politika. Naša predanost i posvećenost su usmjereni prema narodu ove zemlje. Oni su ti koji žele živjeti u mirnoj i prosperitetnoj zemlji unutar EU. I nama odgovara da BiH bude dio te porodice, a ne da bude zaglavljena negdje, niti da se nalazi pod rizikom da bi se nešto ružno moglo desiti. Svaki put kada neko pokuša da ugrozi Dejtonski mirovni sporazum ili kada se služi opasnom retorikom, mi ćemo reagovati!
