Zapadnoevropske kompanije, opravdano optužene za prodaju prehrambenih i kozmetičkih proizvoda lošijeg kvaliteta na tržištima post-komunističkih zemalja koje su članice EU, pokušale su da se opravdaju “razlikom u ukusu potrošača na siromašnijim i bogatijim unutrašnjim tržištima Evropske unije”. Time su neuspešno pokušali da celu stvar prikažu kao zadovoljavanje potreba tržišta, a sa ciljem izbegavanja milionskih kazni koje bi bile jednostavno rešenje za prekid ove odavno poznate prakse.
Put svile čuvena je kovanica koja označava mrežu puteva kojom su stoljećima prije Marca Pola i Renesanse evropska i bliskoistočna carstva razmjenjivala trgovačka dobra i tehnološke inovacije sa Kinom.
BERLIN - Udruženje njemačkih dobrotvornih organizacija objavilo je svoj godišji izvještaj o siromaštvu u Njemačkoj. Prema tom izvještaju 16 odsto Nijemaca vodi se kao siromašno. Ali, velike diskusije se vode upravo oko te definicije.
Njemačka vlada postavila je cilj štititi svjetsku slobodnu trgovinu nakon što je Donald Trump zaprijetio tarifama na uvoz.
Kineski, indijski, brazilski, angolski investitori krenuli su u veliki šoping, kupujući auto industriju, banke, osiguravajuće kuće, medije, nekretnine, rudnike, poljoprivredno zemljište od Evrope, SAD pa do Australije.Dok je kupovina prirodnih resursa igra na duge staze koja će se gotovo sigurno isplatiti, ulaganje u nekretnine i uslužne djelatnsti je mač sa dvije oštrice. Ko ne vjeruje neka pita Japance.
Trend po kome autsorsing izrazito provlađuje nad domaćim softverom u ukupnom IT izvozu iz Srbije, preti da unazadi njen digitalni razvoj, a novac uložen u obrazovanje stručnjaka pretvori u bespovratni kredit stranim IT kompanijama i tuđim tržištima, upozorava analitičar Milovan Matijević.
Ekonomski rast izražen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) često zauzima središnje mjesto političkih rasprava. No prihvaćanje tih dvaju koncepata kao središnjih mjesta političke diskusije na (polu)periferiji ignorira činjenicu da je riječ o konceptima skrojenima po mjeri razvijenih zemalja Zapada čija se ekonomija bazira na kapitalističkoj proizvodnji te koji zanemaruju onu ekonomsku aktivnost koja ne rezultira viškom vrijednosti, prije svega rad u javnom sektoru i kućanstvima. Kao doprinos diskusiji o njihovoj primjenjivosti, iz rubrike „Pojmovnik“ sedmog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Tonija Pruga, u kojem autor analizira što zapravo jesu te kako su nastali koncepti ekonomskog rasta i BDP-a.
Reklamni sadržaj koji rado međusobno dele sami potrošači san je svakog „marketingaša“, a praksa pokazuje da je dobro sredstvo za to upotreba humora u kompanijskoj promociji na društvenim mrežama, pod uslovom da se pravilno dozira. U suprotnom, kao što upozoravaju pojedini primeri, to može biti „šala sa dve oštrice“.
Najveće političko iznenađenje 2016. godine je to što su se svi iznenadili. Ja svakako nisam imao pravo da budem zatečen i iznenađen: ubrzo posle krize 2008, objavio sam knjigu u kojoj sam najavio da će posle ekonomskog kolapsa za približno 5 godina uslediti kolaps poverenja u političke institucije.
Nakon Venecije, pokret otpora protiv favorizovanja kruzerskog turizma, popularno nazvanog „pretvaranje vode u novac“, širi se i po drugim gradovima duž Jadrana. Lokalni, ali i neki i od najpoznatijih stručnjaka za ovu oblast, izvode računicu prema kojoj su u ovom poslu, na način kako se sada realizuje, jedini dobitnici nekolicina globalnih korporacija, dok su svi ostali na ozbiljnoj šteti.
Nakon seljenja industrije sa Zapada u Aziju, sada je u toku seljenje iz Azije u Afriku, u neprekidnoj potrazi za što jeftinijom radnom snagom i maksimizacijom profita. Jedina nepoznanica je ko će na Zapadu na kraju kupovati robu, pošto je većina radnika ostala bez posla i pristojnih plata.
Bez njih ne može gotovo nijedna privreda, iako se obično imenuju skraćenicama od nekoliko slova, a položaj im je veoma različit – od toga da mala i srednja preduzeća predstavljaju „kičmu“ tržišta, do situacije da im je vrlo teško da se probiju među najuspešnije. Na tako velike razlike presudno utiču odnos države, ali i specifičnosti u poslovnom mentalitetu. Koliko god bilo značajno razumevanje države šta je potrebno za razvoj malih firmi, mentalitet je taj koji ima poslednju reč.
Prošla godina je bila loša na više načina, a 2017. bi mogla biti još gora. Sudeći po kabinetu strave i užasa koji sastavlja novoizabrani predsednik Trump i pretpostavljajući da je spreman da ispuni obećanje iz kampanje i po svaku cenu dokaže da će biti predsednik kao nijedan drugi, Vašington bi uskoro mogao postati prestonica zla, na izvestan način.
