Izdavačka kuća "Veseli četvrtak" već osam godina donosi na naše kioske avanture Dilana Doga, Zagora, Teksa Vilera, Martija Misterije i mnogih drugih. Osim što svakom četvrtku daju smisao, ova mala redakcija se trudi da proširi dobru reč o devetoj umetnosti i vrati kulturu čitanja stripa koja se kod nas izgubila devedesetih godina. To je i bio povod za naš susret sa glavnim urednikom "Veselog četvrtka" Dušanom Mladenovićem.
Članci
Spojivši feminizam i slikarstvo, američka realistička slikarica Sylvia Sleigh izgradila je specifičan umjetnički izričaj i s vremenom postala jednom od najvažnijih slikarica dvadesetoga stoljeća.
Javna polemika vezana uz zaštitu arhitektonske baštine u Bugarskoj načelno se vodi oko dva ključna problema: narušavanja “autentičnosti” i lošeg, “seljačkog” ukusa. Pritom iz fokusa gotovo sasvim ispadaju sistemski pritisci na baštinu koji malograđansku fantaziju “europske” Sofije povremeno stavljaju u konflikt s građevinskim interesima kapitala.
Legenda Holivuda Barbra Strajsend (73) nekada je trpela poniženja zbog svog jevrejskog porekla i fizičkog izgleda.
Iako je kandidatura Donalda Trampa za predsednika SAD iznenadila mnoge, Simpsonovi su to predvideli još pre 15 godina.
Nakon trideset godina, Karmen Garido stavlja potpis na plod svog istraživanja - studiju o stvaralačkoj tehnici umetnika, zasnovanu na 34 njegove slike.
Papiri iz Paname, koji su procurili iz panamskog odvjetničkog društva Mossack Fonseca, otvaraju neka nova pitanja u raznim slučajevima, a nama su najzanimljiviji oni vezani uz umjetnine. U Papirima se spominju deseci slika nekih od najvećih umjetnika u povijesti.
Kroz patnju umetnik prevazilazi svoj duh.
Moje najljepše umjetničko djelo moj je vrt u Givernyju.
Claude Monet
Otvaranje izložbe: „Povratak na Mjesec: Kratka istorija budućnosti“
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske
14. april 2016.godine u 20:00
Portret egzistencijalnog straha Edvarda Munka je druga najpoznatija slika u istoriji umetnosti – ali zašto? Kritičar „Dejli Telegrafa“, Alister Souk, govori o njegovoj priči.
Radio drama Geteovog dela. Prvi deo je iz 1985. godine. Drugi deo je iz 1993.
„Ovo nije bilo jednostavno: nije jednostavno sad, nikad jednostavno biti ni neće. Ipak, uspela sam, što znači da sam bila za to spremna”.