Arethu Franklin nije potrebno posebno predstavljati: njezino samo ime odmah u misli priziva njezin moćan glas koji joj je zaradio titulu "Kraljice soula".
U njezine najpoznatije hitove ubrajaju se "Respect", "(You Make Me Feel Like) A Natural Woman", i "Think". Inspirirala je mnogobrojne generacije pjevačica i pjevača. Višestruka je dobitnica Grammyja te su njezine pjesme korištene su kao soundtrack u brojnim filmovima.
Godine 1987. postala je prva ženska pjevačica koju su uvrstili u Rock'n'Roll Hall of Fame.
Rođena je 1942. u Memphisu, savezne američke države Tennessee. Pjevanjem i sviranjem klavira bavila se od malih nogu, pjevajući gospel u Baptističkoj crkvi gdje joj je otac bio pastor. Sa 18 godina počela je pjevati sekularnu glazbu za Columbia Records. Njezina slava bila je zacementirana 1967. i 1968. godine kada je izdala niz hitova koji su postali klasici.
Prva dva Grammyja dobila je za pjesmu "Respect", moćnu obradu originalnog hita Otisa Reddinga. Emotivnu gospel himnu "Precious lord" pjevala je 1968. godine na pogrebu Martina Luthera Kinga.
Također je pjevala na pogrebu Mahalie Jackson, poznate gospel pjevačice i njezine bliske prijateljice čija ju je smrt potaknula da se vrati gospel glazbi. Izdala je 1972. godine album Amazing Grace koji je postao najprodavaniji gospel album toga vremena. Njezina slava potrajala je kroz cijele 70-te godine prošlog stoljeća sve do dolaska disko groznice. Tijekom tog perioda ne bijeli umjetnici i umjetnice poput Done Summer i Chakka Khana probijali su se na scenu što je trenutačno gurnulo Franklinin uspjeh u pozadinu.
Težak period u poslovnom smislu opadanja popularnosti hitova sa ljestvica odrazio se i u njezinom privatnom životu kada joj je otac završio u bolnici zbog pokušaja pljačke u njegovom domu. Uspjeh filma Blues Brothers 1980. godine u kojem je pjevala uz komičare John Belushija i Dan Aykroyda oživio je njezinu karijeru upoznavši ju sa novom generacijom ljubitelja R&B glazbe. Novi album, koji je postao njezin najprodavaniji, izdala je 1985. godine u pop stilu pod nazivom Who's Zoomin' Who? na kojemu je hit single "Freeway of Love" i suradnja sa popularnim rock bendom Eurythmics.
Iste godine kada je uvrštena u Rock'n'Roll Dvoranu Slavnih, 1987. godine, Sveučilište Detorita podarilo joj je počasni doktorat. 1993.godine pjevala je inauguraciji Billa Cintona, a 1994.godine osvojila je Grammy za životno postignuće.
Izdala je svoj posljednji studijski album 2003. godine So Damn Happy prije nego što je osnovala svoju diskografsku kuću. Dvije godine kasnije postala je druga žena po redu koja je uvrštena u Britansku glazbenu dvoranu slavnih. Osvojila je svoju 18-u Grammy nagradu 2008.godine za hit single "Never Gonna Break my Faith" na kojem je surađivala s Mary J.Blige. Godinu dana kasnije pozvana je da pjeva na inauguraciji Baracka Obame koji je viđen kako briše suze tijekom njezine izvedbe.
Sa 18 osvojenih Grammyja smatra se jednom od najnagrađivanijih pjevačica u povijesti. Godine 2011. izdala je svoj prvi album iz svoje vlastite diskografske kuće A Woman Falling Out of Love. Bila je krsna kuma Whitney Huston te ju je njezina smrt 2012. godine teško pogodila.
Tijekom njezine karijere nije nedostajalo senzacionalističkih naslova, knjiga i biografija u kojima se pisalo o njezinom teškom karakteru, problemima sa alkoholom i ljubomori prema ostalim izvođačicama poput Barbare Streisand i Tine Turner. Ali, ništa od tih naslova i malicioznih natpisa ne može opovrgnuti njezin dugotrajni glazbeni uspjeh koji pokazuje da Kraljica soula još uvijek kraljuje.
Kada je uvrštena 2012. godine u Gospel glazbenu dvoranu slavnih njezin glas opisan je kao "glas pokreta za građanska prava, glas ne-bijele Amerike" i "simbol ne-bijele ravnopravnosti". Godine 2014. Sveučilište Harvard joj je dodijelilo počasni doktorat za njezin doprinos glazbi.
Piše: Jana Kujundžić, Voxfeminae
