17.og maja je na klix.ba objavljena video najava za (drugi po redu) Ženski sajam koji se u Sarajevu održava 28. i 29. maja 2016. godine, u kojoj poznati muškarci iz BiH i regiona pokušavaju odgovoriti na (kako ga organizatori_ce karakterišu) teško i vječno pitanje – Šta žene žele.
Članci
Sloboda, koja to ime zaslužuje, jeste u tome da mi samo svoju sopstvenu sreću svojim putem tražimo, da nam niko ne smeta u tome, dok mu mi ne smetamo ili na put ne stajemo, da on svoju sreću postigne. Svaki je sebi čuvar svoga sopstvenog telesnog, duševnog i umnog zdravlja. Čovečanstvo više dobija kad pušta svakog da živi kako mu je volja, nego kada svakog prisili da živi kako je volja drugima.
Ponekad lica postaju simboli anonimnih sila koje stoje iza njih. Zar lice glupo osmehnutog predsednika Evrogrupe Jeroena Dijsselbloema nije bilo simbol brutalnog pritiska na Grčku? Nedavno je Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP) – evropski rođak Transpacifičkog partnerstva – dobilo novi simbol: hladno lice evropske komesarke za trgovinu Cecilije Malmström, koja je ovako odgovorila na pitanje o masovnom javnom suprotstavljanju TTIP-u: „Ne dobijam svoj mandat od evropskih građana.“
Svedočenja o tome da se radnicama/ima u Juri onemogućava pauza za toalet, zbog čega moraju da nose pelene, da se disciplinuju metalnim palicama, žene seksualno napastvuju, plate smanjuju ako se ne dostigne norma, produžuju radni sati i zabranjuje sindikalno organizovanje, dotakla je čak i apatičnu srpsku javnost ‒ ali ne i prvog čoveka Vlade Srbije Aleksandra Vučića.
Početkom svibnja Greenpeace Nizozemske objavio je tajne dokumente iz pregovora o TTIP-u – kontroverznom trgovinskom sporazumu između SAD-a i EU koji ima velike implikacije za okoliš i više od 800 milijuna građana. Propustili ste? Zanima vas kako to utječe na vas?
Više od prepreka i borbe u njihovom svladavanju smeta joj sažaljenje koje doživljava od drugih, čak i više od jezičnih grubosti i neosjetljivosti koje se mogu čuti od novinara, političara, ljudi na ulici, intelektualaca
Poteškoće pri pisanju akademskih radova i tržišna rješenja pomoću kojih studenti doskaču izvršavanju svojih obaveza služe kao ulazna točka u problematiziranje klasnih odnosa te emancipatornog potencijala unutar polja obrazovanja koje se u literaturi o radikalnim pedagogijama naziva „bankarskim“ i svojim ustrojem odnosa moći dovodi do manjka osjećaja odgovornosti za aktivno i angažirano promišljanje uloge intelektualaca u društvu.
Skoro svi smo bili u nekoj situaciji koja se loše odrazila na naš nervi sistem, bilo da smo nakon toga ostali malo uznemireni ili vidno potreseni. U takvim okolnostima često ne znamo kako da reagujemo, i to se sve loše odražava na naše zdravlje.
U ovoj predizbornoj sezoni, pobačaj je postao jedna od ključnih tema. No, koliko su Amerikanci i Amerikanke informirani o samom postupku induciranog pobačaja? Liz Plank iz Voxa smatra da baš i nisu.
Jedan sudija američkog Vrhovnog suda odavno je rekao: „u demokratiji, najvažniji posao je posao građanina“.
Slučajno sam upratila vijest na TV-u u cijeloj ovoj zbrci oko protesta-mitinga, a to je dodjela subvencija za kulturno stvaralaštvo Grada Istočno Sarajevo. Rekoše da su dodijelili 40 000 KM, od predviđenih 50 000KM. 10 000KM ostavili su za nepredviđene kulturne manifestacije. Odlučila sam da provjerim kakav je odnos ulaganja u kulturu Grad Istočno Sarajevo - Grad Banja Luka.
Prođoše i ti FAMOZNI dugo očekivani PROTESTI i BAJIN KONTRAMITING, "SRCEM ZA SRPSKU". Ima nekoliko stvari koje bi nakon što su dešavanja iza nas MORALE biti NESPORNE za sve ZDRAVORAZUMSKE LJUDE i one koji zaista žele da se dese ISTINSKE PROMJENE a ne samo PROMJENE STRAŽNICA U FOTELJAMA.
Kada nešto izgubimo, pokušamo da mu nađemo zamenu. Hoarderi gomilanjem predmeta pokušavaju da povrate izgubljeno ili da popune njegovu prazninu. Briga je pomerena od personalnog ka nepersonalnom (osim u slučaju životinja), i osoba na taj način stiče prividni osećaj kontrole. Jednostavno, teže je izgubiti takve predmete, napustiti ih, a praktično nemoguće da će da umru i da nas napuste.