Četvrta industrijska revolucija sadrži vlastite rizike u svijetu rada, uključujući ‘preobrazbu’ postojećih poslova, uništenje mnogih od njih. Za društvo u cjelini, radi se o mogućnosti koju prati prijetnja povećane polarizacije između ‘pobjednika’ i ‘gubitnika’ digitalne ekonomije

Konferencija o klimatskim promjenama održana prošle godine u Parizu euforično je zatvorena uz obećanja velikih promjena koje će osigurati “spašavanje svijeta”. No ograničeni rezultati te konferencije tek trebaju biti provedeni u djelo. To bi pak zahtijevalo znatno više od svečanih deklaracija, a znakove nužnih promjena u načinima proizvodnje, života i mišljenja još čekamo

Lupiga se ispričava dragim čitateljima koji u jutarnjim satima nisu mogli pristupiti Facebook stranici našeg portala. Uzrok tome je, naime, odluka društvene mreže da ukloni fotografiju uskrsnog jajeta ofarbanog bojama i simbolima radnika i seljaka te s natpisom „živio Uskrs“.

I, kako se boriti protiv kukavica, naročito koristoljubivih? Postoji jedan, izuzetno lak i jednostavan način, a to je – biti građanin, odnosno građanka. To može biti efikasno, sve dok koristoljubive kukavice ne pokupuju ili ne dobiju oružje.

Veliki je broj onih koji su pre skoro osam godina od prvog afroameričkog predsednika SAD očekivali da maltene ofarba Belu kuću u crno i proglasi svetsku revoluciju, a potom se razočarali ne shvatajući da je Barak Obama američki predsednik koji, rukovođen američkim interesima, sprovodi američku politiku. Polazeći upravo od toga, on je uvideo greške arogantnog – i siledžijskog – ponašanja prema Kubi i kročio na jedino ispravni put promene.

Dve alegorije izuzetnog događaja, bleštavog, koji najednom preseca monotoniju najavljenog kraja istorije. Jedini događaj dostojan svog imena, koji odudara od ne-događaja na koji nas je osudila hegemonija svetskog poretka koji ništa ne sme da pomuti. U ovom stadijumu umrežavanja svih funkcija – tela, vremena, jezika – mentalnog preobilja svih duhova, i neznatan događaj jeste pretnja, sama istorija je pretnja.

Liberalni feminizam nikada govori o tome ko ima koristi od sistema. Muške privilegije su samo stvar koju muškarci moraju da prepoznaju – ali se nikada ne kaže da muške privilegije zavise od podređenosti žena. Nikada se ne uzima u obzir da ne možemo sve biti jednake muškarcima. Ne može postojati klasa poput klase muškaraca bez rada i podrške podređene klase, koju trenutno čine žene.

Međunarodna organizacija rada procjenjuje da se oko 20,9 milijuna ljudi nalazi u uvjetima prisilnog ili ropskog rada, dok globalni prosječni profit na godišnjoj razini od prisilnog rada iznosi oko 150 milijardi dolara.

Iako se Makedonija nalazi na istaknutom mjestu na tzv. balkanskoj izbjegličkoj ruti i samim tim bi migracije morale predstavljati jedno od ključnih društvenih pitanja, lokalne političke elite ga sustavno guraju u stranu. Osnovni motiv pritom im je izbjegavanje otvaranja pitanja o domaćim emigrantima koji već godinama odlaze u Zapadnu Evropu, a za čije razloge odlaska snose političku odgovornost.

U Arhivu Josipa Broza Tita postoji transkript razgovora između Ernesta Che Guevare i nekadašnjeg predsjednika Jugoslavije sa sastanka održanog 18. augusta 1959.

Odlomak iz knjige Marthe A. Ackelsberg "Free women of Spain: anarchism and the struggle for the emancipation of women" ("Slobodne žene Španjolske: anarhizam i borba za emancipaciju žena") o ženskoj borbi za autonomiju unutar Nacionalne konfederacije rada (CNT).

Agnes Gonxha Bojaxhiu, poznatija kao Majka Tereza, rođena je u Skoplju na početku prošlog stoljeća. Zaredila se u jednom irskom samostanu, a svoj misionarski rad je započela 1948. u Kalkuti. Četiri godine kasnije osnovala je Dom za umiruće. Sve do smrti bila je najpopularnija pripadnica KC. Ta je žena bila isto tako i najveći sakupljač donacija u KC.