Kada žrtve slušaju jedni druge, kada oni govore o sebi, o onome što im se dogodilo i kada ne obavljaju nikakve političke zadatke, onda je to jedna potpuno druga situacija, onda vidimo ljude koji prepoznaju druga iskustva, koji uvažavaju onog drugog, kada prestaje imenovanje onih drugih kao neprijatelja, kao neprijateljske strane. Mi možemo da organizujemo stotine foruma na kojima će da se govori, ali svim tim žrtvama priznanje ne možemo dati mi, priznanje moraju dati države.
Dizanje žica na granicama, izbjeglička kriza, ponovni pokušaji stavljanja abortusa s onu stranu zakona, politika i biznis i dalje su zatvorene muške igre, erozija radničkih i socijalnih prava, nastavak desničarskog preuzimanja ljudskopravaškog diskursa i prostora - sve je to obilježilo godinu na izmaku.
Jednom je pao, a bezbroj puta rušio - Mate Parlov. Najveći bokser bivše Jugoslavije, amaterski, olimpijski i profesionalni prvak sveta.
Mama je rekla: „Jebate irud, ćaću će mi lustrirat!“ Tata je rekao: „Molim?“ Mama je pokazala rukom prema novinama i rekla je: „Viš da donose zakon o lustraciji! Stoposto će mi čaku lustrirat!“ Tata je pitao: „Šta to znači lustrirat? Da će ga zdekovat u zatvor?“ Mama je rekla: „Ne nužno! Ovde piše da će sve suradnike zločimačkog komunističkog režima udaljit iz javnog života!“ Tata je rekao: „Šta onda? Poslaće ga na Šoltu da lovi ribu i uzgaja masline?“ Mama je zarežala: „Nije ovo za zajebavat se!“ Tata je rekao: „Pa ne zajebavan se, ženska glavo! Samo naglašavan koliko je stari komunjeros lukav! Niko mu ne može napravit ono šta već sam sebi nije učinija!“
U društvu nikad nije bilo više nasilja, a količina mržnje iz dana u dan sve je veća
Ljudima je potrebna sloboda ali je potrebna i sigurnost. Sloboda bez sigurnosti je pravi pakao jer paralizuje, onemogućava svaku akciju, a ako se osećate veoma nesigurno vi niste u stanju da na pravi način iskoristite svoju slobodu. Sigurnost bez slobode je ropstvo.
Bivši Ciprasov ministar financija, ključni čovjek paneuropskog pokreta DiEM25, koji je u utorak osnovan u Berlinu, ekskluzivno za Magazin govori o ciljevima pokreta, europskoj ljevici, demokraciji, kapitalizmu...
‘Sit down’ komičar iz Sarajeva: Svaka od država u regiji je apsurdistan za sebe, a naši političari su najbolji komičari na svijetu.
U velikom intervjuu koji je dao za američki kulturni časopis LA Review of Books slovenski filozof Slavoj Žižek se osvrnuo i na Hrvatsku, navevši je kao primjer novog mračnog srednjeg vijeka koji prijeti cijeloj Europi. Žižek zamjera Hrvatima sakupljanje potpisa za referendum protiv ćirilice te 'fundamentalistički pokret protiv gej brakova'
U susret novom Filozofskom teatru razgovarali smo sa Srećkom Horvatom i Majom Pelević
Razgovor sa Zoranom Đinđićem, filozofom koji je postao vođa jugoslavenske političke opozicije, i Slavojem Žižekom, filozofom koji se povukao iz liberalne slovenske politike
Aktivizam je prilično širok pojam, ali po meni to je institucionalna i vaninstitucionalna borba kojom se ukazuje na neki društveni problem i podiže svijest javnosti o postojanju istog. Dakle, govorimo o akcijama i kampanjama koje imaju za cilj društvenu i političku promjenu. Jednostavnim rječnikom, takav angažman objašnjavamo kao zahtijevanje odgovora na trenutne društvene, samim time, političke probleme, kroz opozicione stavove naspram dominantnih politika. Dakle, aktivisti/kinje traže alternative dominantnom sistemu kroz uspostavu novih ili drugačijih formi organizovanja i društvenog ponašanja.
Pokazuje se da se ženska prava moraju uvijek iznova braniti i da u niti jednom trenutku ne možemo sjesti, zadovoljno se opustiti i reći "u redu, dostigle smo nešto što više nikad neće biti napadnuto". Užasno je tužno da se moja i mlađe generacija žena moraju boriti za prava koja su bila samorazumljiva generaciji moje majke.
