Švajcarska kancelarija za zaštitu životne sredine saopštila je danas da su posledice klimatskih promena delimično odgovorne za odron u jugoistočnom švajcarskom selu, pokrenutom kada se veliki komad stene otcepio od alpske planine i u kome je nestalo osam ljudi.
Aktuelna brazilska vlada donela je odluku da dozvoli rudarskim kompanijama istraživanje i eksploataciju ruda na površini od 46.000 kvadratnih kilometara nekada zaštićenog prirodnog rezervata u pokrajinama Amapa i Para. Za pomenuti predeo, gotovo u potpunosti pokriven rečnim tokovima i gustom šumom, veruje se da je posebno bogat zlatom.
Prema nekima je već kasno da se Zemlju spasi od ubrzanih klimatoloških promjena, uzrokovanih razvojem industrije od sredine prošlog stoljeća. Međutim, pored slamki spasa vezanih uz korištenje obnovljivih izvora energije tu je i opcija korištenja različitih metoda geoinženjeringa. Problem je u tom što bi posljedice mogle biti dramatične
Ako pobjedi vuk ostajemo divljina. Pobjedi li čovjek postajemo - spaljena zemlja!
Demonstranti protiv izgradnje hidrocentrala na Kruščici najavljuju da će se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava.
Čileanska vlada je odbila rudarski projekat vredan milijardu dolara jer bi negativno uticao na živi svet u moru, uključujući i ugrožene pingvine.
Sud u Pekingu je zatvorio tvrtku zbog kršenja pravila o zagađenju zraka.
Šumski čovjek Jadav Molai Payeng napravio je gotovo nezamislivo za jedan ljudski život. Ovom iznimnom Indijcu trebalo je gotovo 40 godina svakodnevnog rada, ali uspio je: zaustavio je, barem na tih šestotinjak hektara riječnog otočića Majoli, smrtonosni proces uništavanja tla i od pustinje napravio pravu malu džunglu. Ono što je bila eksploatirana i spaljena zemlja, nakon halapljive sječe drveća, sada je dom za više od stotinu slonova, brojne nosoroge, tigrove, jelene...
U 27 zemalja Europske unije uključujući Norvešku i Švicarsku godišnje se na odlagališta otpada odbacuje 38 % plastičnog otpada, 26 % se reciklira, dok se 36 % koristi kao energent dobiven izgaranjem plastike, što rezultira štetnim negativnim posljedicama za ekosustav.
Globalno zatopljenje će smanjiti prinose tri od četiri velike svjetske prehrambene kulture, a to su riža, pšenica i kukuruz. Pošteđena će biti jedino soja. Tako se barem navodi u studiji koju je u časopisu PNAS objavilo Sveučilište u Floridi.
Analiza satelitskih snimaka američke nevladine organizacije Skajtrut (SkyTruth) ukazuje da se najmanje 34.000 galona nafte izlilo u Persijkom zalivu, u blizini obale Kuvajta.
Ukratko, radi se o ekološkom zločinu i krajnjoj nebrizi, samovolji, a sve naravno bez ičije odgovornosti. U ovakvom radnom režimu navedena hidroelektrana je potpuno neprihvatljiva za okoliš, nije društveno odgovorna jer ne vodi brigu o prirodnim resursima, o ranjivosti postojećeg ekosustava, te pravi više štete nego koristi. Situaciju dodatno otežava činjenica da ta rijeka teče kroz dvije države, RH i BiH, ali nažalost, nijednu apsolutno nije briga što se tamo događa i ne postoji međudržavni sporazum o zaštiti rijeka.
