FBiH: Brojna zakonska poboljšanja za zaštitu prirode
Foto: Impuls
Najveća poboljšanja koja izmjene donose jesu mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i učinkovitiji način mogu proglasiti zaštićena područja, kaže Nasiha Pozder.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT), usvojio je jednoglasno Izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode.
Razlozi za izmjene i dopune, izjavila je tokom sjednice ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, nametnuli su se zbog nedostataka u provedbi postojećeg Zakona o zaštiti prirode te potrebama koje nameću međunarodne konvencije i europske direktive, kao i posebnosti zaštite prirode u entitetu Federacija BiH.
"Najveća poboljšanja koja ove izmjene donose jesu mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i učinkovitiji način mogu proglasiti zaštićena područja, uz suglasnost nadležnog ministarstva, a što su već inicirala županijska ministarstava za zaštitu okoliša iz Zeničko-dobojske, Unsko-sanske, Tuzlanske i Srednjobosanske županije, njihove skupštine, kao i predstavnici nevladinog sektora. Podsjetit ću da u Federaciji BiH imamo svega oko četiri posto zaštićenih područja što je značajno ispod 17 posto koliko smo bili obvezni zaštiti do 2020. te gotovo nedostižno u odnosu na 30 posto koliko smo se prošle godine obvezali zaštititi do 2030. godine. Nova rješenja će omogućiti da tu budemo znatno više angažirani i učinkoviti na svim razinama vlasti i to je velika vrijednost koja se donosi", istakla je.
Ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder, foto: Vlada FBiH
Iz ministarstva dalje navode kako je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode postavljen pravni temelj za daljnje preuzimanje i provedbu relevantnih direktiva EU-a, olakšava se provedba aktivnosti iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala te se uvodi nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu s Evropskim zelenim planom i Sofijskom deklaracijom, a da se u okviru Plana upravljanja kod zaštićenih područja u obzir uzmu i klimatske promjene i njihov uticaj na bioraznolikost u zaštićenom području.
Naglašavaju da je bitno i da se izmjenama i dopunama bolje precizira rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima, povećavaju se kaznene odredbe i bolje utvrđuje nadležnost inspekcija, uvodi se obveza okolišnih mjera u koncesijskim ugovorima u područjima pod zaštitom.
Sedra kao prirodno dobro
"Utvrdili smo i novi pojam 'sedra', kao i njezinu zaštitu, budući da su i u svim zemljama okruženja sedra i sedrene barijere prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima te ih je potrebno zaštititi i obnoviti, što će biti omogućeno ovim izmjenama", napomenula je.
"Također, svjesni da nepostojanje Federalnog zavoda za zaštitu prirode predstavlja sustavnu prazninu u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša u FBiH, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH do formiranja Federalnog zavoda za zaštitu prirode Federacije BiH će biti zadužen za stvaranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sustavima i krajobrazima, što je definirano u ovim izmjenama i dopunama Zakona", istaknula je.
"Osim toga, u cilju učinkovitosti rada inspekcijskih službi, izmijenjene su odredbe zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode. Usklađene su odredbe zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH u slučajevima nepoštivanja mjera propisanih zakonom", zaključila je.
Reagovanje ekoloških organizacija
Ekolozi i ekološke organizacije pozdravljaju usvojene izmjene, međutim ukazuju i na propuste nekih ključnih nedostataka u procesu i sadržaju samih izmjena.
Majda Ibraković iz Eko Foruma Zenica govori da je problem i dalje politika izdavanja koncesija
„Pozdravljamo izmjene zakona, posebno one koje olakšavaju i ubrzavaju procedure zaštite područja u Federaciji BiH. No, suštinski problem ostaje politika izdavanja koncesija, jer nema zabrane štetnih djelatnosti i projekata u zaštićenim područjima. I dalje traje kolizija između zaštite i narušavanja prirode,“ izjavila je.
Majda Ibraković, foto: hcabl.org
Mreža Aarhus centara u BiH izražava zadovoljstvo zbog jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu, što potvrđuje prepoznavanje važnosti zaštite prirodnih resursa i usklađivanja sa međunarodnim standardima, te smatra da će ove izmjene doprinijeti unapređenju zaštite okoliša i efikasnijoj implementaciji međunarodnih konvencija.
Ipak, ukazuju na procese koji bi zaštitili prirodu, a koji nisu obuhvaćeni ovim izmjenama zakona.
Jedan od propusta navode nedostatak zabrane štetnih aktivnosti u zaštićenim područjima.
„Mreža Aarhus centara uložila je značajne napore u pripremi komentara i preporuka, posebno u vezi s potrebom zabrane gradnje malih hidroelektrana (MHE) u zaštićenim područjima. Nažalost, naši prijedlozi nisu prihvaćeni, što predstavlja značajan propust i potencijalnu prijetnju prirodnim resursima i biodiverzitetu“, navode.
Drugi problem predstavlja i to što ministarstvo prilikom izmjena zakona je preskočilo civilne inicijative. I dalje nedostaju mehanizmi koji bi omogućili građanima da pokrenu inicijative za proglašavanje novih zaštićenih područja. Aktivno uključivanje lokalnih zajednica je od ključnog značaja za uspješnu zaštitu prirode, a nedostatak ovih mogućnosti može umanjiti efikasnost zakona.
Takođe, iz Arhus centara BiH ukazuju na nedostatak mogućnosti za upravljanje zaštićenim područjima od strane udruženja građana.
„Naš prijedlog da se omogući nevladinim organizacijama i udruženjima građana da upravljaju zaštićenim područjima nije prihvaćen, uprkos uspješnim primjerima iz Republike Srpske, kao što je slučaj Vrela Sane, kojim uspješno upravlja udruženje "Greenways" u saradnji sa lokalnim šumskim gazdinstvom“, dodaju.
Impuls
