Sud poništio ekološku dozvolu izdatu za privatni rudnik “Bistrica”

Foto: Capital

Okružni sud u Banjaluci poništio rješenje kojim je koncesionaru ”DRVO-EXPORT“ d.o.o. Teslić izdata ekološka dozvola za ekspolataciju rude uglja na ležištu ”Bistrica” kod Prijedora.

Po tužbama Centra za životnu sredinu i grupe mještana Bistrice, vijeće sudija Okružnog suda u Banjaluci je utvrdilo da je ekološka dozvola izdata protivno zakonu.

Naime, nakon što je koncesionar oslobođen od izrade studije uticaja na životnu sredinu, u postupku ishodovanja ekološke dozvole, nadležno ministarstvo je odlučilo po nepotpunom zahtjevu investitora, tj. bez izrađenog i na uvid dostavljenog projekta remedijacije i rekultivacije.  Presudu možete pronaći na ovom LINKU.

Sud je u presudi koju je izrekao prije nekoliko dana utvrdio niz nepravilnosti u procesu izdavanja dozvole, uključujući nedostatak adekvatnog plana za sanaciju područja nakon završetka eksploatacije.

Sud je takođe potvrdio argumente tužioca da se, obzirom na preuranjenost realizacije, ekološkom dozvolom nisu mogle adekvatno utvrditi mjere zaštite, jer je “nulto stanje” bilo uzurpirano.

Međutim, iako je sud poništio ekološku dozvolu, radovi u rudniku i dalje teku.

Iz Centra za životnu sredinu navode da su odmah nakon odluke suda o poništenju ekološke dozvole pisali inspekciji da se zaustave radovi.

„Mi smo uputili dopis inspekciji da se zaustave svi radovi zbog toga što sad investitor nema ekološku dozvolu koja mu omogućava da kopa“, rekao je za Impuls Ratko Pilipović iz Centra za životnu sredinu.

Međutim, praksa u BiH je takva da iako je ekološka dozvola poništena da se nastavljaju radovi, ministarstvo u tom slučaju donosi novo rješenje kojom izdaje novu ekološku dozvolu, ali u ovom slučaju ministarstvo bi morao ponoviti čitav postupak.

“Uticaj poništenja ekološke dozvole na koncesiju bi morao biti momentalan, ali i presudan za uopšte mogućnost nastavka realizacije sporne koncesije. Ovo naročito jer smo kontinuirano ukazivali na opasnosti od legalizovanja faktičkog stanja na terenu, tj. preuranjenih i rudarskih radova za koje nisu postojali pravni preduslovi. Međutim, pored toga, svakako očekujemo da će ova odluka biti bitan dokazni materijal u parničnoj tužbi koju je grupa mještana Bistrice nedavno podnijela protiv organa vlasti i investitora zbog povreda osnovnih ljudskih prava”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru za životnu sredinu.

Ova organizacija je, uz osporavanje sporne dozvole, obezbjedio i pravno zastupanje ukupno trideset dva mještanina Bistrice i okolnih sela, koji su uz pomoć advokata takođe pokrenuli upravni spor. 

“Sud je potvrdio naše tužbene navode da su radovi na predmetnoj lokaciji započeli prije nego što je za njih data koncesija, i prije nego što su se počeli pribavljati izvještaji koji su korišteni za izdavanjem ekološke dozvole. Iz toga razloga nije ni utvrđeno pravo nulto stanje životne sredine, kakvo je postojalo prije radova, i kakvo je ekološkom dozvolom trebalo zaštiti. Imajući u vidu te činjenice,  i da se presudom potvrđuju naši tužbeni navodi, nejasno je kako bi se ikada mogla u ovom slučaju izdati zakonita ekološka dozvola, jer tom dozvolom treba da se štiti nultno stanje životne sredine, a ne stanje životne sredine koje je pod uticajem projekta izmijenjeno”, navela je Dragana Stanković, advokatica iz Banjaluke koja je zastupala grupu mještana.

Podsjećamo, u januaru ove godine, petero mještana Bistrice kod Prijedora tužili su Republiku Srpsku, grad Prijedor i firmu „Drvo-export“ zbog ugrožavanja prava koji su zagarantovani Ustavom. Mještani sela Bistrica preko godinu dana upozoravaju da nepropisno otvoreni rudnik ugrožava i njihove privatne parcele.

Obzirom da ovaj koncesionar trenutno ne posjeduje važeći akt kojim bi bile utvrđene sve mjere zaštite životne sredine, neophodne za zakonitu realizaciju predmetne koncesije, sve aktivnosti na lokaciji ovog ležišta je neophodno obustaviti do eventualnog sticanja zakonskih uslova za iste. Konačna i izvršna sudska odluka je dostavljena nadležnim republičkim inspektorima, uz zahtjev za hitnu obustavu radova.

“Iako jedna od bitnijih u recentnijoj praksi, značaj sudske odluke donekle umanjuje činjenica da sud nije udovoljio zahtjevu mještana za odlaganje izvršenja dozvole do donošenja odluke, čime se štetnost radova mogla znatno umanjiti. Tužioci su lica kojih se projekat direktno tiče, tj. njihovih ljudskih prava i imovine. Sud je stoga imao osnova da ranije interveniše i naloži obustavu, naročito jer je to bio jedini mehanizam za sprječavanje veće štete kako inspekcijski nadzori nisu imali nikakvog uticaja na dinamiku radova”, dodao je Skomorac.

 „To što je sud utvrdio da nije utvrđeno nulto stanje govori samo o tome da je trebala da se izradi studija uticaja na životnu sredinu a investitor je oslobođen toga, zbog površine eksploatacionog polja koje je devet i po hektara, a za preko deset je obavezna studija uticaja“, dodaje Pilipović.

Iz Centra za životnu sredinu ukazali su i na druge ilegalne i štetne projekte koji sumanuto uništavaju prirodu za privatni profit.

"Savjetujemo nadležnim ministarstvima da sa naročitom pažnjom postupaju u ovom i drugim slučajevima gdje su koncesionari privatni subjekti. Posebno skrećemo pažnju na slučaj ležišta uglja “Bukova kosa” i “Medna”, te druge planirane projekte eksploatacije mineralnih resursa od strane privatnih kompanija. Predstavnici javnih organa moraju mnogo veće napore da usmjere na zaštitu ljudskih prava i interesa lokalnih zajednica koje su izložene štetnim projektima. Konačno, od Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtjevamo da omogući javne konsultacije u postupku odlučivanja o novoj ekološkoj dozvoli, te zainteresovanoj javnosti omogući uvid u dopunjene dokaze koje je koncesionar dužan izraditi i dostaviti", poručuju iz Centra za životnu sredinu.

 Impuls