Postoje četiri sloja Zemlje, čvrsta unutarnja jezgra, tekuća vanjska jezgra, plašt i kora. Rasjedi u kori najčešće uzrokuju potrese. Rasjed je pukotina u kori Zemlje i može biti na bilo kojoj dubini, što kao i duljina rasjeda, varira od mjesta do mjesta.
Kada je James Cameron radio koncepte za svijet svoje Pandore, sigurno je kao inspiraciju uzimao i ovakve fenomenalne ovozemaljske pojave!
Reč “ostrvo” asocira na palme, peščane plaže i tople pasatske vetrove. Međutim, ostrva se stvaraju svuda, čak i na krajnjem severu. Na primer, ledeni Grenland je najveće ostrvo na Zemlji, sa površinom od 2 175 470 km2.
Pisac En Morgan je sebi postavila izazov – da u roku od samo jedne godine pročita po jednu knjigu iz svake zemlje sveta. Bio je to izazov veći nego što je mogla i zamisliti.
Bosanskom boru (Pinus heldreichii) otkrivenom na visoravnima sjeverne Grčke, dendrokronologijom (određivanje starosti prema broju godova) je određena starost od čak 1075 godina. To ga čini trenutno najstarijim drvetom u cijeloj Europi.
Proteklog je vikenda u kineskoj planini Zhangjiajie otvoren najviši i najduži stakleni most na svijetu.
Da li je moguće da se geografija sveta toliko izmenila da su nestali čitavi kontinenti? Ljudi su vekovima mislili tako, a Atlantida je jedan od najboljih primera izgubljene zemlje za koju se veruje da je davno potonula negde u moru ili okeanu. Međutim, to nije jedini slučaj. Širom sveta postoji na desetine lokacija na kojima su se, veruje se, nalazila ostrva ili kontinenti koji su nestali pod misterioznim okolnostima. Neke od zemalja su možda zaista postojale i nestale su zahvaljujući eroziji, otapanju leda ili pomeranju tektonskih ploča, dok su druge samo plod mašte ili rezultat loše navigacije zbunjenih moreplovaca. Kako god, priče o davno izgubljenim zemljama su još uvek žive, a mi ćemo pomenuti neke od njih.
Ako je vrijeme mirno u ranu zoru pojave se cjevasti, tubularni oblaci nazvani: Morning Glory dugački i do 1.000 kilometara.
Daleko na okeanskoj pučini voda je tamnoplava, skoro ljubičasta. Međutim, blizu kopna, uz obale okeana, boja vode se menja od plave preko zelene do žuto-zelene. Razlika u boji vode povezana je sa dubinom i sadržajem vode.
Odaja simbolizira godinu, vođa predstavlja sunce a plesači koji se vrte oko njega predstavljaju putanje zvijezda i mjeseca.
U zavisnosti od doba godine, boje u jezeru se menjaju. Žuta, zelena, plava, bela... jezero izgleda kao predeo sa neke druge planete.
