Bosanskom boru (Pinus heldreichii) otkrivenom na visoravnima sjeverne Grčke, dendrokronologijom (određivanje starosti prema broju godova) je određena starost od čak 1075 godina. To ga čini trenutno najstarijim drvetom u cijeloj Europi.
Ovo milenijsko stablo otkrili su znanstvenici sa Sveučilišta u Stockholmu, Sveučilišta u Mainzu i Sveučilišta u Arizoni. „Zapanjujuće je da je ovaj veliki, kompleksni i impresivni organizam preživio toliko dugo u tako neprijateljskom okolišu, na zemlji koja je kultivirana već preko 3000 godina", navodi švedski dendrokronolog Paul J. Krusic, voditelj istraživanja. „Djedica" je otkriven u društvu još nekoliko tisućugodišnjaka u šumi na planini Pindos.
„Prije mnogo godina čitao sam rad o vrlo interesantnoj šumi u Grčkoj. U našem istraživanju pokušali smo kronološki pratiti klimatsku povijest te je potraga za jako starim drvećem bila naša motivacija. Kako bismo odredili starost drveta, trebali smo uzeti uzorak debla od kore do centra. Uzorak je dugačak jedan metar i ima 1075 godova," nadodaje Krusic. Znanstvenici se nadaju da će godišnje varijacije u izgledu godova drveća slične starosti, pa čak i onih koja su prije nekoliko stoljeća uginula i ostala zakopana u zemlji, otkriti informacije o klimatskim promjenama koje su se događale prije tisuću godina.
Kako je ovaj djedica „rođen" u Grčkoj, znanstvenici su mu dali ime Adonis, prema grčkom bogu ljepote i požude. Kad samo malo bolje razmislimo, taj je bor proživio sve i svašta: sva ta carstva (Bizantsko, Otomansko) i sve stanovnike koji su živjeli u tim predjelima i koristili resurseiz prirode. Srećom, ova je šuma ostala netaknuta više od 1000 godina.
Pogledajte što je još sve djed Adonis preživio:
941. Adonis je tek proklijao, Bizantsko carstvo je na vrhuncu moći, dok na sjeveru Vikinzi dolaze do Crnog mora.
1041. Adonis je proslavio prvih 100 godina, u Kini je objavljena knjiga u kojoj se opisuje barut. U Škotskoj upravo traje proslava krunidbe kralja Macbetha.
1191. Adonis je star 250 godina. Saladin vodi sveti rat protiv treće generacije križara u Svetoj zemlji, dok se u Oxfordu i Parizu otvaraju sveučilišta.
1441. Adonis ima 500 godina. Otomansko carstvo je pokorilo Grčku iz koje su mnogi filozofi prebjegli u zapadne zemlje gdje su utjecali na renesansu. Johannes Gutenberg se upravo sprema testirati svoju tiskarsku prešu.
1691. Adonis je star 750 godina, Isaac Newton je objavio svoje zakone, a u Europu su upravo stigli sladoled, čaj i kava.
1941. Adonis ima 1000 godina. Drugi svjetski rat hara svijetom, dok su Grčku okupirale njemačke, talijanske i bugarske snage.
Tisućljetno drveće otkriveno je tijekom ekspedicije koju je provodio Ekološki opservatorij Navarino koji se bavi istraživanjima klimatskih promjena i njihovim utjecajem na okoliš i ljude Mediterana.
Izvor: Esciencenews.com
