Foto: Reddit
Unikat, jedina poznata vrsta morskog guštera, koji obitava na jednom jedinom mjestu na svijetu i to na Galapagosu. Po mnogo čemu specifične, spadaju, na žalost, na listu ugroženih životinjskih vrsta, ali i na listu najzanimljivijih stvorenja na svijetu.
Foto: pixels.com
Na početku je interesantno napomenuti da su morske iguane jedina vrsta guštera na svijetu koja veliki dio svog života provodi u morskoj vodi.
Foto: haydensanimalfacts.com
Tamna koža pomaže im da dok su na kopnu apsorbuju toplotu iz sunčevih zraka koja se skladišti, te održava temperaturu tijela dok plivaju u dubljim i hladnijim vodama. Takođe, pošto plivajući gutaju velike količine slane vode, višak soli iz organizma izbacuju kijanjem.
Uobičajeno je da ovi gušteri porastu do 1,5 metra u dužinu, ali se dešavalo da ronioci u ovim vodama naiđu i na primjerke dugačke 2 i više metra, dok im ukupna težina ne prelazi 1,5 kilograma. Mužjaci su znatno i upadljivo krupniji od ženki.
Morske iguane ne mogu disati pod vodom jer nemaju škrge, ali je zato gotovo nevjerovatno da dah mogu zadržati preko 40 minuta, bez potrebe da izrone na površinu.
Pretežno se hrane morskim travama i algama, s tim što mladunci jedu alge koje isplivavaju prilikom oseke, a odrasle jedinke rone dublje u hladnu vodu, pa jedu morske trave na dubini od čak 2,7 metra.
Foto: zabavnik.club
Zbog svog spoljašnjeg izgleda koji djeluje prilično odbojno, ljudima koji nisu upućeni, zbog kandži i oštre vilice djeluju kao mesožderi, ali to zapravo nisu.
Foto: yandex.by
Tokom sezone parenja, kako bi impresionirali ženku, mužjaci mijenjaju boje svoje kože od plavo želenih tonova, pa sve do žarko crvenih i ružičastih, pa zato ponekad izgledaju kao pokretne duge!
Prirodni neprijatelj morske iguane je svakako čovjek, ali im muku zadaju i lokalni psi i mačke, koji ih nerijetko napadaju.
Najveći primjerci ove vrste žive na ostrvima Izabela (Isabela) i Fernandina (Fernandina), što ne začuđava, jer su na ovim ostrvima i najbrojnije kolonije.
Foto: naturalista.mx
Za vrijeme klimatskih promjena, kada hrane ima manje, kada je na snazi „El Nino“ efekat, morske iguane imaju jednu sposobnost koje nauka ne ume da objasni. Dakle, one su u stanju da skupe svoje tijelo i da se smanje za čak 20%, kako bi se prilagodile novonastalim okolnostima. Nauka je fascinirana i bez odgovora.
