Ko se od nas ne poželi svakog jutra na zvuk alarma još malo vratiti u krevet i odgoditi ustajanje i trčanje za obavezama tog dana?!
Ako je dan tmuran i siv, ako pada kiša, ustajanje je još teže, razbuđivanje mukotrpnije, a loše raspoloženje može dominirati danom, prenosi x-ica.com.
Pojednostavljeno, zlovoljni smo. I boli nas glava, i kosti i zglobovi… i promjenjivog smo raspoloženja. Iako zvuči banalno i “razmaženo”, razlozi su puno dublji i znanstveno objašnjeni – pojmom meteoropatija.
Meteoropatija i meteoropati
Meteoropatija (dolazi od grčkih riječi meteorom – nebeska pojava i pathos – bolest, patnja) se definira kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestiraju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških čimbenika.
Pod meteorološkim čimbenicima podrazumijevaju se temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak, kiša, grmljavina i efekt ionizacije. Osoba podložna meteoropatiji naziva se meteoropatom.
Meteoropat je iznadprosječno sklon promjenama raspoloženja, bolovima ili raznim oblicima nelagode neposredno prije nego što nastupe promjene vremena, a tegobe se smanjuju ili nestaju prestankom tih okolnosti.
Najčešći simptomi su razdražljivost, malodušnost, napetost, glavobolja, nesanica i općenita slabost.
Te se tegobe najčešće javljaju i najizraženije su pri padu atmosferskog tlaka, pojavom vjetra i kiše te sivog i tmurnog vremena. Posebno su tada ugrožene osobe s kroničnim bolestima te im se javljaju bolovi u zglobovima, pojačava se astma i alergija, kao i osobe sa žučnim i bubrežnim oboljenjima.
Stoga nije čudno da se ljudi općenito sve više interesiraju za vremenske (ne)prilike, posebice zbog činjenice da živimo u vremenu kada su nestali prijelazi godišnjih doba, temperaturne razlike su drastične, a globalno zatopljenje odvija se puno brže od predviđenog.
Zato sve više jača novija grana meteorologije – biometeorologija, koja se bavi utjecajem vremenskih uvjeta na ljude, biljke i životinje.
Gotovo svaka meteorološka prognoza obogaćena je i biometeorološkom prognozom koja opisuje meteorološku situaciju i najavljuje vremenske uvjete koji mogu utjecati na naše zdravlje.
Često se kaže da su upravo osobe koje boluju od kroničnih bolesti zapravo najprecizniji prognozeri promjene vremena, bolovi koji im se javljaju pri padu tlaka zraka ili približavanjem oluje točan su pokazatelj promjene.
Činjenica je da se biometeorologija smatra novijom znanošću, no još je Hipokrat, otac moderne medicine, zapisao da “onaj tko želi produbiti znanje o medicinskoj umjetnosti, mora uzeti u obzir godišnja doba i njihove utjecaje…”.
Jesmo li svi meteoropati?
Svi su ljudi manje raspoloženi pri pogledu na tmuran dan, uobičajeni optimizam i vedrinu zamijene melankolične i malodušne misli, teško nam se pokrenuti, što je i normalno jer je naš organizam osjetljiv na promjene tlaka, vlage, temperature…
No meteoropatima se smatraju osobe kod kojih se pojava ili pogoršanje zdravstvenih tegoba redovito povezuju s vremenskim neprilikama.
Najčešće je meteoropatija izražena kod žena srednjih godina, starijih osoba i kroničnih bolesnika
Simptomi se kod njih javljaju jedan do dva dana prije promjene vremenskih prilika. Poznate su dvije osnovne vrste meteoropatije.
Primarna (ili osnovna) se javlja kod inače zdravih osoba i najčešće je karakterizira promjena raspoloženja i opća slabost. Sekundarna meteoropatija odnosi se na pogoršanje već prisutnih bolesti pri promjeni vremenskih prilika.
Što se ustvari događa?
Istraživanja su pokazala da meteoropatija najvjerojatnije nastaje jer vremenske promjene, naročito dolazak hladne fronte, potiču stvaranje ACTH ili adrenokortikotropnog hormona (hormona stresa) koji luči prednji režanj hipofize (adenohipofiza).
Pojačano lučenje ACTH-a uslijed pada temperature zraka uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti kod meteoropata.
Istodobno se smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, uslijed čega se prag boli znatno smanjuje. Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sustava na bol i javljaju se glavobolje, bolovi u kostima i mišićima.
