fbpx

Hemija francuskog poljupca: Šta se dešava u mozgu dok se ljubimo?

e7fc176e35c26dc9b2dba0c58ec84d32

Poljubac je univerzalni jezik koji nadilazi vrijeme i granice. Prije nekoliko decenija, antropolozi su procjenili da više od 90 odsto kultura praktikuje ljubljenje. Ljudi imaju instinktivni nagon za poljubac, ali način na koji se ljube može biti drugačiji, u zavisnosti od kulture ili ličnih iskustava pojedinaca.

Strastveni francuski poljubac djeluje na naš mozak poput droge stimulirajući prirodne hemikalije u našim tijelima, a može izazvati čari istinske ekstaze koju pokreće koktel hormona i neurotransmitera.

Tokom ljubljenja, naše tijelo postane izuzetno aktivno šaljući milijarde informacija od mozga do jezika, mišića lica, usana i kože. Ovi impulsi proizvode niz neurotransmitera koji direktno utiču na to kako se osjećamo.

 “Poljubac je lijep trik koji je priroda osmislila da zaustavi govor kada riječi postanu suvišne”, rekla je legenderna filmska diva Ingrid Bergman

Kada se poljubac desi, naše tijelo i mozak dožive niz [nezaboravnih] hemijskih reakcija. Strastveni poljubac prvo širi krvne žile i mozak počne primati više kisenika nego inače. Naši se obrazi zacrvene, a puls ubrzava. Disanje postaje nepravilno i duboko. Zjenice se šire, a pet od dvanaest moždanih živaca se odmah aktivira – zahvaljujući njima, čulo vida, mirisa, sluha, okusa i dodira se pojačava.

Dugi poljubac nam takođe omogućava da ‘okusimo’ tuđi ukus koji nam može otkriti tragove o njenom ili njegovom zdravlju i plodnosti. Naši jezici – prekriveni malim izbočinama, su idealno dizajnirani za (podsvjesno) prikupljanje takvih informacija.

Pored toga, naše usne su povezane sa velikim dijelom mozga. Seksolog Alfred Kinsey tvrdi da neke žene mogu doći do orgazma nakon dugačkog i strastvenog poljupca, jer, tehnički naše su usne prepune osjetljivih nervnih završetaka, tako da čak i najmanji dodir šalje pregršt informacija (od kojih se osjećamo dobro) u mozak. Iako često ne razmišljamo o njima na ovaj način, usne su naša najizloženija erogena zona.

“Poljubac možemo shvatiti kao prvu liniju odbrane tijela protiv veze ili braka sa pogrešnom osobom.” – istakao je Evolucijski psiholog Gordon Galup Jr.

Šta se dešava u mozgu tokom poljupca?

“Kad se ljubimo ogroman dio mozga postaje aktivan”, tvrdi Helen Fisher, profesorica antropologije na Univerzitetu Rutgers. “ Ti hemijski kokteli čine razliku u izboru partnera i privlačnosti. Čini se da nas privlače ljudi koji imaju određene biološke profile.”

Kada se ljubimo, svih pet glavnih čula istovremeno prenose poruke. Milijarde živčanih veza aktivno šalju signale po čitavom tijelu, a oni svi konačno završe u  postcentral gyrusu, području mozga koji obrađuje osjećaj dodira, temperature, bolova…

Naš mozak reaguje na ove signale proizvodnjom hemikalija koje nam pomažu da donesemo odluku o sljedećem potezu. Dobar poljubac može biti kao droga, te može utiecati na hormone i neurotransmitere da počnu ubrzano strujati kroz tijelo, stimulirajući naše centre za užitak.

Poljubac oslobađa velike količine dopamina, a upravo je on odgovoran za žudnju i želju, a i naučno je povezan sa ‘zaljubljivanjem’.

Dopamin djeluje na naš mozak pouput kokaina – zbog čega i postajemo ovisni o osobi u koju smo zaljubljeni. Naš mozak doživljava dopamin kao nagradu, a pošto ljubljenje nagrađuje mozak dopaminom, želja za ovom radnjom se konstantno pojačava.

Kada ste zaljubljeni i kada osjećate euforiju, imate nesanicu i gubitak apetita – vaš mozak je jednostavno nadrogiran dopaminom.

“Zvuk poljupca nije tako glasan kao onaj kojeg proizvede top, ali njegov odjek se osjeća mnogo duže.” – Oliver Vendel

Ljubljenje takođe oslobađa i velike količine oksitocina – “hormona ljubavi”. Oksitocin je odgovoran za održavanje posebne veze između dvije osobe. Zbog njega ljubljenje može održavati ljubav snažnom čak i nakon nekoliko decenija veze. Drugim riječima, ljubljenje utiče na hormone i neurotransmitere koji su izvan naše svjesne kontrole, a ti signali igraju veliku ulogu u našim osjećanjima prema partneru. Poznato je da oksitocin utiče na kortizol, to jest da ga smanjuje, a kortizol je hormon koji je odgovoran za osjećaje stresa.

Strastveni poljubac može podići i nivo serotonina koji nas dovodi do opsesivnih misli o ljubljenju partnera. Naučnici su primijetili da nivo serotonina kod novih zaljubljenih parova izgleda isto kao i kod pacijenata koji boluju od opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Ljubljenje takođe postiče i adrenalin koji pomaže našim tijelima da predvide šta bi se moglo desiti slijedeće, a adrenalin  takođe ubrzava rad srca i smanjuje stres.

Na kraju, francuski poljubac je nešto što muškarci (nesvjesno) zloupotrbljavaju kada žele sa partnerkom napraviti korak dalje. Muška slina je puna testosterona i poljubac daje muškarcima priliku da ženama nesvjesno pokušaju da ‘prebace’ testosteron kako bi izazvali seksualnu želju. Ova dodatna prednost ljubljenja objašnjava zašto su muškarci daleko više zainteresovani za dugačke vlažne poljupce od žena.

“I jednom kada pronađete pravu osobu, postoji samo jedan način da održite vezu aktivnom. Samo se nastavite ljubiti”, evolucijski psiholog Gordon Gallup Jr.

pixelizam.com