Hadrijanov zid: Granica podignuta kako bi se carstvo zaštitilo od napada
Foto: Shutterstock/Dave Head
Hadrijanov zid nalazi se na sjeveru Engleske. Riječ je o 120 kilometara dugom starorimskom odbrambenom zidu koji je dijelio britansko ostrvo na pola, a trebao je da zaštititi Englesku od napada plemenskog saveza Pikta sa sjevera (današnje Škotske).
Zid je inspirisao slavnog pisca fantastike, Džordža R. R. Martina, koji ga je posjetio 1980-ih, piše punkufer.hr.
„Zid je predstavljao barijeru protiv mračnih sila, i to je probudilo neki osjećaj u meni, važan kao piscu fantastike“, izjavio je.
Građen je od 122. do 132. godine, za vrijeme cara Hadrijana po kojem je dobio ime. Hadrijan je inače bio poznat kao „car-putnik“ jer je za svoje vladavine obišao gotovo cijelo Rimsko carstvo.
Zid koji je gradilo 15 hiljada vojnika
Foto: Shutterstock/elaine501
Mnogi pretpostavljaju kako je zid granica između današnje Engleske i Škotske, ipak to nije slučaj. Ono što zid jeste bio, je sjeverna granica Rimskog carstva. Čine ga kameni blokovi koji su i danas vidljivi.
Svojevremeno je imao i 14 utvrđenja te 80-ak tornjeva u kojima su boravili vojnici na straži. Ovo čudo rimske arhitekture gradilo je 15. 000 vojnika.
Premda je dobro služio svrsi, Pikti su ipak nekoliko puta uspjeli da ga pređu. Obnovljen je početkom 3. vijeka, ali je konačno napušten krajem 4. vijeka kada se rimska uprava povukla.
Važan rimski spomenik
Foto: Shutterstock/Jerry M Graham
Kamenje od kojeg je izgrađen iskoristili su stanovnici okolnih mjesta za potrebe svoje gradnje. Danas je od njega ostao samo malen dio.
Srećom, taj dio nisu previše „očerupali“ i uglavnom je ostao u dobrom stanju, pa je 1987. upisan na UNESCO-ov spisak svjetske baštine u Evropi. Proglašen je i najvažnijim rimskim spomenikom u Britaniji.
Uz sve to, zid je bio i područje značajnih nalazišta građevina, odjeće, oruđa i oružja koji svjedoče rimskom načinu života.
Kraj svijeta
Foto: Shutterstock/Michael Conrad
Zid je inspirirao i slavnog pisca fantastike, Džordža R. R. Martina, koji ga je posjetio 1980-ih.
„Rimljanima je taj zid u to vrijeme bio kraj civilizacije, kraj svijeta. Mi danas znamo da su iza njega Škoti, ali oni tada nisu znali šta je iza. Moglo je to biti bilo kakvo čudovište. Zid je predstavljao barijeru protiv mračnih sila, i to je probudilo neki osjećaj u meni, važan kao piscu fantastike“, izjavio je.
Danas zidu pak prijeti drugi neprijatelj: zbog klimatskih promjena i zagrijavanja tla inače mokro i vlažno tlo oko zida sada isušuje, propuštajući vazduh u pukotine. Ovo predstavlja opasnost za (buduće) nalaze i sam zid.
