Čudesna "Dolina ćupova" - najmisterioznije praistorijsko nalazište u Aziji

Foto: Plain of Jars Project

Dolina ćupova u Laosu misteriozno je arheološko nalazište prepuno megalitskih kamenih vrčeva starih između 1500 i 2000 godina. Malo se zna o njihovoj namjeni ili ljudima koji su ih gradili.

U Aziji postoje mnoga tajanstvena mjesta, a dolina ćupova je posebno fascinantna. Obavijeno velom misterija i mitova, ovo veliko arheološko nalazište ispunjeno megalitskim vrčevima proglašeno je UNESCO-vom svjetskom baštinom 2019., no do danas se o njemu malo zna.

Dolina ćupova veliko je arheološko nalazište u Laosu na kojem se nalaze hiljade megalitskih kamenih vrčeva. Ove posude cjevastog oblika izrađene su od sedimentnih stijena i datiraju iz željeznog doba.

Ćupovi su visoki između 1 do 3 metra i svaki je težak oko 14 tona. Što se tiče njihove svrhe i ljudi koji su ih koristili, to je ostala misterija.

Preko 90 mjesta s ćupovima otkriveno je širom provincije Xiangkhoang u Laosu, a svako nalazište sadrži gotovo 400 vrčeva. Dok je trenutno stanje ćupova daleko od izvornog stanja kada su izgrađene prije otprilike 2000 godina, neke još uvijek stoje dok su druge potpuno uništene.

Mnogi ćupovi su uništeni tokom građanskog rata u Laosu.

 Foto: Jakub Hałun/Wikimedia

Ko je napravio ćupove i čemu su služili?

Identitet graditelja Doline ćupova jedna je od misterija koje se godinama povezuju s tim arheološkim nalazištem.

Jedno objašnjenje koje daje odgovor na pitanje ko je sagradio te ćupove čini sve još tajanstvenijim. Prema objašnjenju, posude je napravila i koristila civilizacija željeznog doba koja je nestala oko 500. godine. Niko ne zna ništa o ovoj navodnoj civilizaciji željeznog doba; ni njegovo ime, kulturu ili istoriju.

Pokrajina Xiangkhouang u kojoj se nalaze ćupovi povezana je s civilizacijom Tai Phuan, ali nažalost, nema podataka da su ih ti ljudi izgradili.

Međutim, ipak postoji neka veza.

Činjenica je da je narod Tai Phuan bio uključen u kopnenu trgovinu metalima i šumskim proizvodima i da se slične skupine ćupova mogu naći širom Azije. Možda su se posude koristile za prikupljanje i skladištenje hrane i vode za trgovce koji su putovali trgovačkim putem ili su ih možda isti ljudi koristili za pogrebne obrede.

Lokalna legenda

Možda u pokušaju da se otkrije porijeklo megalitskih cjevastih kamenih posuda, lokalna legenda Laosa govori o drevnom kralju po imenu Khun Cheung koji je vladao divovima. U jednom trenutku, kralj je bio uključen u dugu i tešku bitku u kojoj je izašao kao pobjednik.

Kako bi proslavio pobjedu, kralj je navodno naručio izradu velikih ćupova koje su se trebale koristiti za kuhanje i skladištenje velikih količina rižinog vina za slavlje.

Čemu su služili ćupovi?

Izneseno je nekoliko teorija o tome čemu su služile hiljade kamenih posuda u Dolini ćupova. Jedna teorija tvrdi da su ćupovi korišteni za pohranu hrane ili kuhanje vina, dok je najpopularnija teorija da su korištene za pogrebne obrede.
​U 1930-ima, kada su posude otkrivene i kada su ih arheolozi proučavali, u njima su pronađene kosti, zubi i keramika. To je možda bilo porijeklo teorije o pogrebnom obredu. Također, budući da sve posude imaju velike rupe, stručnjaci vjeruju da su nekada bile pokrivene poklopcima. Čak je pronađen jedan ćup s poklopcem.

Foto: CC BY-SA 3.0

Slične posude pronađene su i u drugim dijelovima Azije

Megalitski ćupovi rašireni po pokrajini Xiengnkhuang u Laosu nisu jedinstvene samo za to mjesto. Zapravo, mogu se naći širom Azije u mjestima poput Indije i Indonezije.

U indonezijskoj dolini Bada koja se nalazi unutar nacionalnog parka Lore Lindu, slični kameni ćupovi mogu se pronaći uz druge megalitske statue koje prikazuju čudne ljudske figure. Međutim, kamene posude u Indoneziji imaju male razlike, ali još uvijek imaju mnogo toga zajedničkog s onima u Laosu jer također imaju teške kamene poklopce u blizini.

Za ćupove u dolini Bada također se kaže da su korišteni kao kovčezi, kade ili za skupljanje vode, a njihovi graditelji ostaju misterija poput onih u Laosu.

U državi Assam u sjeveroistočnoj Indiji ležalo je mnogo drugih kamenih posuda sličnih onima u Dolini ćupova u Laosu. Ovih posuda od pješčenjaka ima oko 65 i razasute su po cijeloj državi.

Poput onih u Laosu, vjeruje se da su ove divovske staklenke u Assamu korištene za pogrebne obrede, a nekad su bile prekrivene poklopcima, ali opet, niko ne zna ko ih je napravio.

Impuls