Malo je toga što mi “mali ljudi” možemo napraviti kako bi se sačuvala svjetska flora i fauna, ali možemo barem biti svjesni svih ljepota koje uništavamo.
Nedavno nas je obradovala vijest kako se populacija divljih tigrova polagano oporavlja, ali bojimo se kako je ovdje riječ o samo jednom od malobrojnih pozitivnih slučajeva zaustavljanja istrebljenja životinjskih (i biljnih) vrsta. Neke procjene tako navode da svake godine izumre oko 10 tisuća vrsta, a iako se mora reći kako dio ove brojke otpada na evolucijske faktore i prirodni odabir, većini ipak kumuje ljudska ruka. I dok mnoge od tih vrsta nismo stigli niti upoznati, ovih deset komada je itekako poznato i itekako ugroženo, a nadamo se kako neće dijeliti sudbinu svojih palih životinjskih drugova!
1. Javanski nosorog
Broj jedinki: 58-61
Tužna priča: Vjeruje se kako je javanski nosorog najugroženiji veliki kopneni sisavac na planeti, a svakako je u najgoroj situaciji među kolegama nosorozima, koji su podijeljeni na pet vrsta. Nekoć je bio rasprostranjen cijelom jugoistočnom Azijom, a sada je izoliran na samo jednu populaciju na rubu javanskog Nacionalnog parka Ujung Kulon, gdje ne živi puno više od 50 jedinki. Razlozi zašto je ova vrsta na crnoj listi su prvenstveno izlov zbog iznimno vrijednog roga (koji se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini) i zbog uništenja staništa. Dakle, samo i jedino ljudi!
Idesh! prognoza: Iako je situacija kritična, postoje naznake kako se još uvijek razmnožavaju, a ako ekipa u nacionalnom parku uspije spriječiti krivolovce, možda se ova vrsta i izvuče!
2. Kalifornijska pliskavica
Broj jedinki: manje od 100
Tužna priča: Kalifornijska pliskavica, znana i pod imenom vaquita, svakako je najugroženija vrsta pliskavica (životinje slične dupinima) koja je endemska za područje kalifornijskog zaljeva, a vjeruje se kako na svijetu nema više od 100 primjeraka. Maleni je to, slatki i pametni sisavac, kojem je presudilo zapetljavanje u ribarske mreže, a kako se može naći samo na tom izoliranom dijelu planete i bez nekakve šanse za uzgojem u zatočeništvu, nije imala previše šanse
Idesh! prognoza: Kako je populacija u stalnom opadanju unatoč naporima da se ova vrsta očuva, dajemo im još 10-ak godina dok ne uđu u crnu knjigu životinja koje nisu uspjele pobijediti čovjeka.
3. Sjevernjački lemur
Broj jedinki: 20-ak
Tužna priča: Ovim preslatkim malcima stvarno nisu podijeljene dobre karte. Em se kao endemska vrsta nastanio na samom sjeveru ionako izoliranog Madagaskara, em ga je uništenje šuma sabilo na doslovno nekoliko šumaraka u kojima pokušava preživjeti, em ga kao poslasticu koristi polovica lokalnih predatora. Upravo zato se u divljini nalazi jedva 20-ak jediniki sjevernjačkog lemura, a nimalo im na čast ne ide to što su među ionako općenito ugroženim primatima upravo oni najugroženiji.
Idesh! prognoza: Madagaskar je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta i nemaju love za adekvatnu zaštitu tih par šumaraka u kojima ovi lemuri žive, tako da bi već do kraja desetljeća mogao doći njihov nemili kraj.
4. Amurski leopard
Broj jedinki: 70-ak
Tužna priča: Iako je svaka velika mačka lijepa za vidjeti, amurski leopard je svakako najljepši. Osim karakteristične gracioznosti i moći, ova se vrsta ističe debelim i mekanim krznom koje je ujedno i jedan od najvažnijih razloga zašto ih je trenutno na svijetu svega 70-ak. Uz pretjerani izlov njihova plijena i uništenje staništa, jedine poznate populacije su sabijene na sam istočni rub Rusije i tamošnju granicu s Kinom, a kamere tu i tamo snime i pokoju jedinku koja izađe iz te zone.
Idesh! prognoza: Iako ih je iznimno malo, ohrabruje činjenica kako je populacija dugi niz godina relativno stabilna. Da se uloži malo love i truda, vjeruje se kako bi vrsta mogla opstati, a mi mu dajemo prolaz i vjerujemo kako nećemo doživjeti da posljednji primjerak spremimo na konačni počinak.
5. Planinski gorila
Broj jedinki: oko 900
Tužna priča: Možda se brojka od 900 komada čini velikom, ali s obzirom da se radi o najvećem svjetskom primatu i jednom od naših najbližih životinjskih srodnika, posebno boli što ih uskoro možda više neće biti. Populacije planinskog gorile su izolirane na malena područja u Ruandi (Mgahinga) i Demokratskoj Republici Kongo (Virunga), a kao i obično, glavni razlog njihova uvrštavanja na ovakve liste je utjecaj čovjeka: prekomjerni izlov i uništenje staništa.
Idesh! prognoza: Iako se ulažu ogromni napori kako bi se ova vrsta očuvala, ima tu nesreću da živi u jednom od najsiromašnijih i najnestabilnijih predjela svijeta. Ipak, vjerujemo kako će se nekako izvući, ako ništa drugo, onda u zatočeništvu!
6. Axolotl
Broj jedinki: nepoznato (moguće da je izumro u divljini)
Tužna priča: Kada govorimo o neobičnim životinjama, axolotl je pri vrhu svake liste. Znan i kao meksički daždevnjak, ovaj je vodozemac nekoć bio široko rasprostranjen okolicom današnjeg Mexico Citya, a upravo ga je širenje tog megapolisa i onečišćenje prirodnog staništa dovelo na sam rub izumiranja. Do prije 20-ak godina ih je u divljini živjelo više od 5 000, ali posljednja velika ekspedicija nije uspjela pronaći niti jedan jedini primjerak. Ipak, spašava ih relativno velika populacija u zatočeništvu, prvenestveno iz razloga što su vrlo bitni za istraživanje regeneracije dijelova tijela.
Idesh! prognoza: Gotovo je nemoguće kako ćemo ih ikada više pronaći u divljini, ali izgleda kako bi znanstvena zajednica ipak mogla očuvati ovog iznimno vrijednog vodozemca.
7. Iberijski ris
Broj jedinki: 309
Tužna priča: Još jedna prekrasna životinja koja je imala tu nesreću da svoj dom pronađe u danas visoko razvijenoj i gusto naseljenoj državi, Španjolskoj. Iberijski ris je dugo godina bio jedan od glavnih predatora iberijskog poluotoka, a izlov, smrtonosni virusi i uništenje staništa su ga doveli na rub izumiranja. Do danas su preživjele samo dvije veće populacije, a dobra je vijest da vlasti izdvajaju ogromnu lovu kako ova mačka ne bi potrošila svih svojih devet života.
Idesh! prognoza: Još uvijek nije idealno, ali populacija raste iz godine u godinu i nadamo se kako će jedan od posljednjih autohtonih europskih predatora ipak uspjeti opstati.
8. Kakapo
Broj jedinki: 123
Tužna priča: Simpatična papigica koja živi na izoliranom Novom Zelandu, ne leti i nema apsolutno nikakav obrambeni mehanizam... čudimo se kako već odavno nije otišla Svetom Petru na ispovijest! Kakapo se na listama najugroženijih vrsta nalazi već desetljećima i to uglavnom zbog uvođenja prije nepoznatih vrsta u njezino okruženje, poput mačaka i štakora, kojima je ova ptica i njezina jaja jednostavno prelak plijen. Ipak, mališa je pokazao kako se ne namjerava predati samo tako, a novozelandske vlasti su toliko odlučne da spase ovu vrstu i jedan od svojih simbola da ulažu ogromne pare te su im čak dali dva potpuno izolirana i budno promatrana otoka na kojima bi se mogli razmnožavati i živjeti u miru.
Idesh! prognoza: Preživjela je desetljećima, preživjeti će još malo. Go, go, go kakapo!
9. Bjelokosti djetlić
Broj jedinki: nepoznat (moguće da je već izumro)
Tužna priča: Jedan od najvećih djetlića na svijetu (može narasti i do 50 cm dužine), bjelokosti djetlić je tisućama godina bio strah i trepet šuma diljem današnje SAD-a, ali uništenje staništa ga je dovelo do situacije kada se nude nagrade u visini od 50 tisuća dolara za bilo kakav dokaz da ova životinja još uvijek postoji! Iako su 2004. i 2006. godine objavljena istraživanja koja potvrđuju kako u divljini još uvijek ima živućih jedinki, za to nisu podastrani nikakvi dokazi, pa se samo čeka dan kada će jedan od simbola Sjeverne Amerike biti zauvijek izbrisan iz almanaha životinjskog carstva.
Idesh! prognoza: Ako te nitko nije vidio više od 10 godina, vrlo su velike šanse da je razlog tome što te više jednostavno nema. Ili se možda jako jako jako dobro skrivaš. S obzirom da je djetlić posebna vrsta po tome što ga njegova glavna aktivnost (kljucanje debala) odaje na udaljenosti od nekoliko stotina metara, sumnjamo kako ima ikakve šanse...
10. Pacifički glatki kit
Broj jedinki: manje od 50
Tužna priča: Nekoć su velika jata pacifičkog glatkog kita nastanjivala hladna mora od Aljaske do istočne Rusije, a vjeruje se kako je populacija bila itekako zdravih 20 tisuća primjeraka. Na žalost, sredinom 19. stoljeća su ljudi shvatili kako se ove divovske sisavce može iskoristiti za meso, kost i ulje, pa su nemilosrdno izlovljivani do razine gdje ih je u divljini ostalo svega 50-ak komada. I to u najboljem slučaju. Eto, još jedno veliko postignuće na kojem si možemo čestitati.
Idesh! prognoza: Iako je izlov ovih životinja strogo zabranjen i ulažu se određeni napori kako bi se populacija održala, iznimno je teško prognozirati hoće li od toga biti išta. Kitovi možda jesu gorostasi, ali su iznimno krhki i neprilagođeni uvjetima čovjekovog 21. stoljeća, tako da im ne bismo dali previše šanse da će se izvući. Ipak, nadamo se...
Autor: Niko Sučić, Idesh!
