Naučnici već decenijama znaju da suncokreti prate kretanje Sunca, okrećući svoje cvetove od istoka prema zapadu kako dan odmiče, ali dosad nisu znali zašto je to tako.
Članci
Sve što nas okružuje naš mozak procesuira, svaki detalj, slika ili zvuk prolaze našim osjetilima i skrivaju se u mozgu. Većinu tih podataka „običan“ čovjek brzo zaboravlja, no postoje ljudi koji imaju zapanjujuću memoriju. Najpoznatiji slučaj opisan u znanstvenim knjigama primjer je Solomona Sherishevskog, koji je pamtio sve činjenice koje su ga okruživale tijekom života.
Ljubitelji svemira i zvijezda sinoć su mogli uživati u spektakularnoj kiši meteora – Perzeida.
Bilo da biste se najradije vratili godinama unazad ili preskočili neke životne periode – činjenica je kako svaka dob nosi nešto dobro, a naučnici su otkrili šta je to tačno za svaku deceniju života.
Prošle godine astronomi su uočili nešto vrlo čudno oko zvezde KIC 8462852 – koja je preživljavala velike promene u snazi svoje svetlosti.
Kineska lunarna sonda Chang'e-3 u protekle dvije i po godine je prikupila veliku količinu podataka i fotografija s Mjeseca. Neki detalji iznenadili su i same naučnike.
Često se polazi od toga da ljudi poseduju „slobodnu volju“ pošto mogu da prave izbore. To nije tačno. Svaki organizam neprekidno pravi izbore. Pitanje je da li su ti izbori u potpunosti slobodni.
Gore postavljeno pitanje, na neki način, implicira da su se jednog dana klasični fizičari sjeli za stol i rekli: Eh, dosta je bilo ove klasične fizike, 'ajmo smislit nešto novo. I nek se to zove 'kvantna fizika'. U realnosti se to odvija na drugi način.
Nasin teleskop Kepler je u poslednjih tri godine pronašao preko 4.000 novih planeta van našeg planetarnog sistema, od kojih su 20 potencijalno naseljive.
Može li vas intenzivno uvjerenje da ćete uskoro umrijeti, zapravo i ubiti? Istraživači proučavaju fenomen „voodo smrti“ i kako se on ne ograničava samo na praznovjerje koje imaju izolirane kulture.
Svi ljudi imaju zajedničkog pretka koji je živio prije četiri milijarde godina. Znanstveni tim iz Düsseldorfa otkrio je kako je i gdje taj organizam živio. U sedmeročlanom timu je i Hrvatica, molekularna biologinja Natalia Mrnjavac (25).
Uprkos velikim naporima istraživača, teoretičara, analitičara i eksperimentatora, pitanje kako je nastao život i dalje je otvoreno
