Znanost objašnjava svađu na društvenim mrežama
“Kad dvoje ljudi imaju različita uvjerenja, postoji tendencija ne samo da prepoznaju razlike u mišljenju, već i da omalovažavaju um suprotne strane”
Znanstvenici sa sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley i sveučilišta u Chicagu utvrdili su da će ljudi koji ulaze u verbalne debate o raznim političkim pitanjima vjerojatnije biti uvjereni argumentima njihovih protivnika ako ih čuju, za razliku od onih argumenata koje samo pročitaju, prenose mediji.
Tijekom provođenja ankete za studiju, koja je objavljena u stručnom časopisu Psychological Science, od ukupno 300 ljudi je zatraženo da gledaju, slušaju ili čitaju razne argumente o ratu, abortusu i različitim žanrovima glazbe te da zatim procijene koliko je vješto osoba prenijela argument.
Znanstvenici tvrde da su oni koji se nisu slagali s argumentom nastojali “dehumanizirati” komunikatora i smatrali su “da ima umanjen kapacitet za razmišljanje ili osjećaje”, ali to se zbivalo mnogo rjeđe kada bi čuli njihov glas ili vidjeli ga da govori.
Znanstvenica Juliana Schroeder s Berkeleya je rekla kako je to zbog toga što komunikacija putem glasa čini osobu koja govori više razumnom i ljudskom.
“Jedan od njih je pročitao izvod iz govora političara tiskanog u novinama s čijim se stajalištima nije slagao. Sljedećeg tjedna je čuo istu govornu snimku na radio stanici. Bio je šokiran time koliko je drugačija njegova reakcija prema političaru bila kada je pročitao izvod u usporedbi s onim što je čuo. Kad je bio pročitao izjavu, političar mu se doimao kao idiot, ali kada ju je čuo, političar mu je odjednom zvučao razumnije”, objasnila je Juliana Schroeder.
“Kad dvoje ljudi imaju različita uvjerenja, postoji tendencija ne samo da prepoznaju razlike u mišljenju, već i da omalovažavaju um suprotne strane”, dodala je.
Dr. Schroeder je rekla i da se nada kako će ova studija pomoći u objašnjavanju toga zbog čega društvene mreže imaju takav polarizirajući utjecaj na političke debate u posljednjih nekoliko godina. “Puno ljudi dobiva većinu svojih vijesti putem društvenih medija. To može biti dehumanizirajuće i može povećati polarizaciju”, zaključila je dr. Schroed.
(FENA)
