fbpx

Jesu li svjetleće biljke rasvjeta budućnosti?

glowing watercress nanobionics mit 1024

Biljke koje svijetle u mraku 

Znanstvenici s MIT-a marljivo pokušavaju smanjiti našu sveopću ovisnost o umjetnoj rasvjeti nudeći nova rješenja koja će vam se učiniti kao da su iz scenarija sf filmova. Jedno od takvih rješenja su biljke koje svijetle u mraku.

Bioluminiscencija kao fenomen stvaranja svjetlosti od strane živih organizama je uvijek bila fascinantna, ali često se pronalazi u prirodnom svijetu. Posebno se nalazi među kukcima, ribama, ali također na raznim vrstama gljiva te algi. Kod nas je po tome možda najpoznatija krijesnica.

Stručnjaci sada imaju namjeru smanjiti korištenje električne energije i konvencionalne ulične rasvjete kako bi to jednog dana, nadaju se oni, mogle zamijeniti specijalne biljke koje svijetle u mraku. U tom kontekstu se najviše spominje drveće.

„Vizija je da se stvori biljka koja funkcionira kao stolna svjetiljka, ali svjetiljka koju ne morate ukopčati u struju. Svjetlost će se u konačnici stvarati samim metabolizmom biljke”- pojašnjava autor studije, Michael Strano.

Cilj znanstvenika je stvoriti biljke koje bi trebale imati sve funkcije kakve danas imaju elektronički uređaji. S obzirom na to da umjetna električna rasvjeta danas u svijetu čini oko 20 posto ukupne potrošnje električne energije, očito je da bi se po tom pitanju nešto trebalo učiniti. Tehnologija, inače opisana u stručnom časopisu Nano Letters, koristi enzim luciferazu, čijom se katalizom stvara ona svjetlost kakvu, primjerice, emitiraju i krijesnice.

„Biljke se same mogu popravljati, one imaju svoju vlastitu energiju i već su spremne prilagoditi se na vanjsko okruženje” – potvrdio je Strano. „Smatramo da je ovo ideja kojoj je došlo vrijeme. Naš rad zaista otvara vrata budućim uličnim svjetiljkama koje nisu ništa drugo nego tretirano drveće koje pruža neizravno osvjetljenje oko naših domova.” Svjetlosni učinak biljaka se može promijeniti ovisno o uvjetima, a to omogućuje biljkama da izgledaju posve normalno tijekom dana, dok tijekom noći – svijetle.

Za početak će se koristiti biljke potočarke, s upravo takvog su prototipa uspjeli emitirati svjetlost u trajanju od 45 minuta. Znanstvenici su nakon tog prvog pokušaja uspjeli još produljiti navedeno vrijeme na čak tri i pol sata. Iako te male biljke emitiraju tek tisućiti dio svjetlosti koji je prijeko potreban samo za čitanje, znanstvenici vjeruju kako bi daljnjim istraživanjem trebali doći do mnogo većeg napretka.

Sam cilj u dugoročnom smislu je razvoj tehnologije u vidu boje koja bi se nanosila na lišće biljaka dok su još u obliku sadnica pa bi tako drveće i razno drugo bilje bilo pretvoreno u izvore svjetlosti što bi trebalo potrajati njih cijeli životni vijek.

Znanost.hr