Virusi i bakterije - za početnike
Svaki pojedinačni virus se „specijalizira“ za određenu vrstu stanica.Neki napadaju biljke, neki životinje ili ljude, a neki i bakterije. Virusi kod ljudi mogu izazvati AIDS, herpes, hepatitis, gripu, rubeolu, žuticu itd.
Bakterije i virusi izazivaju bolesti, vrlo su mali i mogu se razmnožavati ogromnom brzinom. Ali kada se to ostavi po strani, između njih postoje velike razlike.
Bakterije su jednostanični oblik života. U samo jednoj stanici postoji sve što je neophodno za život – lanci DNK i stanični organi, koji proizvode bjelančevine i snabdijevaju bakterije energijom. Bakterije imaju vlastiti metabolizam – poput nas ljudi. Razmnožavaju se diobom.
U bolesti koje nastaju zbog bakterija spadaju difterija, kolera, veliki (magareći) kašalj, tuberkuloza i mnoge druge. Međutim, važno je napomenuti da ima i bakterija koje rade za nas, odnosno ljudsko tijelo. Zapravo, mnoge od njih su nam neophodne za dobro zdravlje – tako u crijevima postoji ogroman broj bakterija koje nam pomažu kod varenja ili se bore protiv drugih, štetnih bakterija. Bakterije su potrebne i u proizvodnji jogurta, što oglašivačka industrija koristi za promiđbu tih takozvanih probiotičkih mliječnih proizvoda.
Virusi: strojevi za razmnožavanje
Virusi su infektivne čestice, a ne stanice. Oni se uglavnom sastoje od samo jednog lanca DNK i ljuske od proteina. Nemaju vlastite organe za dobivanje energije, proizvodnju bjelančevina ni razmnožavanje.
Uz to, virusi su daleko manji od bakterija. Jednostanični organizmi koji se označavaju kao bakterije su velike otprilike 0.001 milimetar, ali virusi su još stotinu puta manji.
Za mnoge znanstvenike, virusi uopće nisu živi. Naravno, to ovisi o tome što se podrazumijeva pod pojmom „život”, jer ne postoji konačna definicija.
Virusi se mogu razmnožavati samo uz pomoć drugih organizama. Oni krijumčare svoj genetski materijal u tuđe stanice i zatim ih programiraju. Uz pomoć tog trika, stanice domaćina počinju proizvoditi isključivo čestice virusa, sve dok stanica ne pukne, i te čestice se ponovo nađu na slobodi.
Svaki pojedinačni virus se „specijalizira“ za određenu vrstu stanica. Neki od njih napadaju biljke, drugi životinje ili ljude – a neki čak i bakterije. Virusi kod ljudi mogu izazvati AIDS, herpes, hepatitis, gripu, rubeolu, žuticu i druge bolesti.
Posebni lijekovi protiv virusa
Antibiotici djeluju samo protiv bakterija. Kako virusi prema definiciji nisu živi, ne mogu niti biti ubijeni – protiv njih su djelotvorni samo antivirusni lijekovi, odnosno virostatici. Zadatak tih supstanci je sprječavanje razmnožavanja virusa, na primjer, tako što sprječavaju ulaz u stanice "domaćina".
Unatoč tome, mnogi liječnici često propisuju antibiotike iako znaju da je u pitanju virusna infekcija. Razlog je to što takve infekcije slabe imunološki sustav, pa bakterije imaju priliku napasti oslabljeno tijelo i izazvati dodatnu infekciju. Antibiotici bi bi to trebali spriječiti.
Cjepiva se mogu razviti kako protiv bakterija, tako i protiv virusa.
