Ima li online psihoterapija više štete ili koristi?
Izgleda da je internetska kongitivno-bihevioralna terapija (CBT) za depresiju više-manje jednako učinkovita kao i tradicionalna CBT. Bar je to zaključak međunarodnog istraživanja u kojem su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta u Göteborgu. No, bez obzira na sve, izgleda da online tretmani ipak imaju određene štetne komponente.
S obzirom na trenutnu situaciju, korištenje online CBT je u porastu. Bez obzira na to, do danas nismo imali jasne pokazatelje koji upućuju na to koji oblici liječenja su najkorisniji u borbi protiv depresije, a koji su s druge strane štetni.
Ovo međunarodno istraživanje Sveučilišta u Göteborgu je obuhvatilo sustavni pregled literature i meta-analizu. Istraživanje je zapravo analiziralo rezultate drugih 76 randomiziranih kontroliranih ispitivanja u Švedskoj i drugdje. Ovom metodom je ukupno obuhvaćeno 17 521 pacijent, od čega su 71% bile žene.
Istraživanje je financiralo sveučilište Kyoto u Japanu, a objavljeno je u “The Lancet Psychiatry”.
Rezultati upućuju da je kod blage do umjerene depresije, učinak online CBT-a jednako dobar kao i tradicionalni CBT. Za mnoge se to pokazalo kao izvrsna metoda, s obzirom na to da mogu sudjelovati u terapiji od doma. Nalaz koji se nije očekivao je to da je online CBT posebno efikasan za starije osobe, koje inače nisu sklone korištenju tehnologije.
Kao i tradicionalni oblik terapije, i u online obliku se usmjeravalo na mijenjanje misli, osjećaja te ponašanja pacijenata. Naravno, te promjene su usmjerene na stanja koja otežavaju svakodnevni život pacijenata. Terapija u pravilu traje desetak tjedana, a obuhvaća ujedno i zadatke i vježbe koje pacijenti kasnije samostalno izvode.
O čemu ovisi prognoza?
Za prognozu liječenja se kao najvažnija komponenta pokazala dubina same depresije. Odnosno, pitanje radi li se o blagoj do umjerenoj depresiji, ili pak o teškom obliku depresije. Očekivano, pacijenti sa blažom depresijom su imali bolje rezultate. Druga pozitvina stvar kod online terapije je postotak pacijenata koji su odradili terapiju do kraja. Izgleda da su podsjetnici od strane terapeuta u tome igrali važnu ulogu, što inače nije praksa kod tradicionalne terapije.
Ovo istraživanje je samo početak te se očekuje da će se online terapija nastaviti i dalje razvijati. Ovakav oblik terapije je potrebno uvesti u zdravstvenu zaštitu te ga posebno regulirati i napraviti jasne indikacije. Kao što je već spomenuto, kod težih oblika depresije, ovaj oblik terapije se pokazao kao manje efikasnim od tradicionalnog te se sukladno tome treba i terapija prilagoditi.
Izvor: geek.hr/znanost
