Da li ćemo sijalice zamijeniti svjetlećim biljkama?
Foto: Christina Rumpf/Unsplash
Razvojem novih nanotehnologija naučnici pokušavaju da naprave biljke koje svijetle u mraku i mogu da se dopunjuju energijom. Ovakva svjetla, smatraju naučnici, jednog dana bi trebalo da zamijene neefikasne sijalice koje troše veliku količinu električne energije i zagađuju okolinu…
Tehnologija svjetlećih biljaka zasnovana je na ugrađenim nanočesticama koje se nalaze neposredno ispod površine lista. Impuls LED svjetlosti u trajanju od 10 sekundi dovoljan je da ovakva biljka jako zasvijetli, a nanočestice se zatim mogu napuniti više puta, prenosi portal “Science alert“ rezultate istraživanja naučnika sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT).
Ovo istraživanje je dio mlade naučne grane koja se sve brže razvija – nanobionike biljaka – i podrazumijeva korišćenje nanočestica za dodavanje dodatnih funkcija i sposobnosti biljkama. Ovo je već druga generacija tehnologije koja je tek u povoju.
“Željeli smo da stvorimo biljku koja emituje svjetlost sa česticama koje će apsorbovati svjetlost, skladištiti dio i postepeno ga emitovati. Ovo je veliki korak ka stvaranju svjetla na biljnoj osnovi”, objašnjava hemičar Majkl Strano sa MIT-a.
U jezgru ovih svjetlećih biljaka nalaze se kondenzatori u koje se skladišti svjetlost u obliku fotona, a zatim se kasnije oslobađa. Korišćeno je jedinjenje koje se naziva stroncijum-aluminat koje može da apsorbuje vidljivu i ultraljubičastu svjetlost, a zatim da isijava.
Stroncijum-aluminat se može razložiti na nanočestice, koje su potom premazane silicijum-dioksidom kako bi se zaštitile od propadanja. Zatim su ove nanočestice ugrađene u mezofil – središnji dio lista čije sunđerasto rastresito tkivo omogućava cirkulaciju gasova.
Istraživačkom timu je uspjelo da ovu tehnologiju primjene na pet različitih biljnih vrsta različite veličine listova – bosiljak, potočarku, duvan, bijelu radu i biljku poznatu kao slonovo uvo.
“Biljke moraju da budu izložene intenzivnom svjetlu na nekoliko sekundi i to je dovoljno da se nanočestice napune. Uspjeli smo da pomoću sočiva usmjerimo svjetlost i na udaljenost od jednog metra“, objašnjava naučnik s MIT-a Pavlo Gordičuk.
Daljom analizom je utvrđeno da su biljke nastavile normalno da obavljaju fotosintezu i da ispuštaju vlagu kroz listove.
Smatra se da ova tehnologija dosta obećava i zato što ona predstavlja značajan napredak u odnosu na nanočestice prve generacije u kojima su korišćeni enzimi iz svitaca koji su davali veoma prigušenu svjetlost. Istraživači dodaju i da bi se različite nanočestice mogle kombinovati na istoj biljci.
Ipak, još su prilično daleko od mogućnosti da se ova tehnologija primjenjuje u svakodnevnom životu, jer je životni vijek pojedinačnih listova oko dvije nedjelje. Međutim, naučnici vjeruju da su na dobrom putu da ove inovacije jednog dana bukvalno promijene način na koji ćemo osvjetljavati prostor.
“Stvaranje ambijentalnog svjetla sa obnovljivom hemijskom energijom živih biljaka je hrabra ideja. To bi predstavljalo fundamentalni pomak u načinu na koji razmišljamo o biljkama i električnoj energiji koju koristimo za osvjetljenje”, smatra istraživač Šejla Kenedi.
Rezultati ovog istraživanja su objavljeni u naučnom časopisu Science Advances
izvor:sputniknews.com
