Sastanci MMF-a i Svjetske banke u sjeni ratova, sporog ekonomskog rasta i američkih izbora
Čelnici svjetskih finansijskih institucija okupit će se u Washingtonu ove sedmice usred intenzivne neizvjesnosti zbog ratova na Bliskom istoku i u Evropi, posrnule kineske ekonomije i zabrinutosti da bi predsjednički izbori u SAD-u mogli zapaliti nove trgovinske bitke i narušiti multilateralnu saradnju, piše Reuters.
Godišnji sastanci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke trebali bi privući više od 10.000 ljudi iz ministarstava finansija, centralnih banaka i organizacija civilnog društva kako bi raspravljali o naporima za poticanje neujednačenog globalnog rasta, suočavanju s dužničkim problemima i finansiranju prelaska na zelenu energiju.
Ipak, neslaganje među njima bit će potencijal za izbornu pobjedu američkog republikanskog predsjedničkog kandidata Donalda Trumpa 5. novembra kako bi preokrenuo međunarodni ekonomski sistem velikim novim američkim carinama i zaduživanjem te odmakom od klimatske saradnje.
“Uvjerljivo najvažnije pitanje za globalnu ekonomiju – ishod američkih izbora – nije na službenom dnevnom redu ove sedmice, ali je svima na umu”, rekao je Josh Lipsky, bivši dužnosnik MMF-a koji sada vodi Geoekonomski centar Atlantic Councila. “Izbori imaju ogromne implikacije na trgovinsku politiku, na budućnost dolara, na to ko će biti sljedeći predsjednik Federalnih rezervi, a sve to utječe na svaku zemlju u svijetu”.
Očekuje se da će američka potpredsjednica Kamala Harris, demokratska predsjednička kandidatkinja, nastaviti s nastavkom multilateralne saradnje Bidenove administracije o pitanjima klime, poreza i olakšica duga ako pobijedi na izborima sljedećeg mjeseca.
Slab rast
Sastanci, koji počinju u ponedjeljak i nastavljaju se u punom jeku kasnije tokom sedmice, vjerovatno će biti posljednji za američku ministricu finansija Janet Yellen, koja je predvodila velik dio multilateralnih ekonomskih i klimatskih napora Bidenove administracije. Yellen je rekla da je “vjerovatno završila” s javnom službom na kraju mandata predsjednika Josepha Bidena u januaru.
No, očekuje se da će rastući antikineski trgovinski sentiment i planovi industrijske politike iz bogatih zemalja, isprekidani naglim povećanjem carina na kineska električna vozila, poluvodiče i solarne proizvode, koje je uvela Bidenova administracija, biti ključna tema za raspravu na sastancima.
MMF će u utorak ažurirati svoje prognoze globalnog rasta. Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva prošle je sedmice označila nejasne izglede, rekavši da svijet, opterećen visokim dugovima, ide ka sporom srednjoročnom rastu, ukazujući na “tešku budućnost”.
Ipak, Georgieva je rekla da “nije previše pesimistična” u vezi s izgledima, s obzirom na dijelove otpornosti, posebno u SAD-u i Indiji, koji nadoknađuju stalne slabosti u Kini i Evropi.
Iako su neplaćanja dugova među siromašnim zemljama, možda, dosegla vrhunac, očekuje se da će učesnici raspravljati o sve većem problemu slabe likvidnosti koji tjera neka tržišta u razvoju opterećena visokim troškovima servisiranja duga da odgode razvojna ulaganja dok se inozemna pomoć smanjuje.
Ratni sukobi kao tema
Prošlogodišnji godišnji sastanci MMF-a i Svjetske banke počeli su u Maroku kada je Hamas napao Izrael, ubivši više od 1.200 ljudi i pokrenuvši sukobe s više od 40.000 mrtvih u Gazi, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Ekonomska šteta je uglavnom ograničena na ekonomije u sukobu ili u susjedstvu: Gaza, Zapadna obala, Izrael, Liban, Egipat i Jordan.
“Ako dođe do eskalacije koja dovodi u opasnost isporuku nafte i plina, to bi moglo imati mnogo značajnije posljedice za svjetsku ekonomiju”, rekla je Georgieva za Reuters.
Podrška Ukrajini će, također, biti glavna tema na sastancima, budući da G7 bogate demokratije imaju za cilj postići politički dogovor do kraja oktobra o zajmu od 50 milijardi dolara za tu istočnoevropsku zemlju uz zamrznutu rusku državnu imovinu. Zajam se djelimično smatra finansijskim bedemom protiv eventualne Trumpove pobjede sljedećeg mjeseca, budući da je bivši američki predsjednik zaprijetio da će “otići iz Ukrajine”.
Uprkos zabrinutosti, dužnosnici Svjetske banke i MMF-a namjeravaju provesti sedmicu koncentrirajući se na posao na sastancima, koji se podudaraju s 80. godišnjicom osnivanja institucija 1944. u Bretton Woodsu, u državi New Hampshire.
Za predsjednika Svjetske banke Ajaya Bangu to znači pronalaženje načina da se ubrzaju pripreme projekata za korištenje proširenog kreditnog kapaciteta banke i usavršavanje nove tablice rezultata usmjerene na poboljšanje razvojnih rezultata.
“Svijet je svijet upravo sada. Umjesto da koristimo sastanke da pređemo preko onoga što već znamo, volio bih iskoristiti godišnje sastanke da učinimo nešto o tome šta možemo učiniti kao institucija”, rekao je Banga novinarima.
Izvor: Agencije
