Proteklih dana Sarajevo je bilo ponovo na listi najzagrađenijih gradova. No, prizore magle i smoga tokom vikenda zamijenilo je sunce. Ipak, pitanje je kakva nas zima očekuje i hoće li zagađenje zbog energetske krize doseći vrhunac?
Sarajevo je već počelo da se budi u smogu. Polako, ali sigurno i izvjesno ulazimo u razdoblje u kojem se u glavnom gradu Bosne i Hercegovine teže diše. U zimskom periodu zagađenje se povećava, a s obzirom na globalnu krizu sa energentima i poskupljenjima neizvjesno je kakva će ova zima biti.
“Ako dođe do ove energijske krize, da će ljudi biti prisiljeni da lože šta stignu i naravno da će zrak biti zagađeniji, međutim moram reći i opet se vraćam da je sada zagađenost teško je to procjeniti jer nepravilno mi informišemo ali negdje i do 10 puta da je bila veća zagađenost onda nego sada. Logično je jer je iz velikog broja kućnih ložišta izbačen ugalj iz kotlovnica, a zemni gas nema sumpordioksida, a može efikasno da sagorijeva”, rekla je Aleksandar Knežević.
Znamo već godinama da nisu samo ložišta problem, problem je i neplanska gradnja, kao i veliki broj automobila..
“Postoje neke stvari u BiH koje je teško kontrolisati u smislu zagađenja zraka, uključujući i činjenicu da se mnogi gradovi nalaze u ovoj uskoj riječnoj dolini. Tako da zimi dobijete taj inverzioni efekat koji zadržava zagađivače zarobljene“, naveo je Felix Horne, istraživač za okoliš i ljudska prava HRW-a.
Prema podacima WHO-a, više od tri hiljade ljudi u Bosni i Hercegovini svake godine premine usljed oboljenja ili posljedica izazvanih zagađenim zrakom. Na internetskoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo svakodnevno se objavljuju upozorenja te potrebu za ograničavanjem upotrebe izuzetno zagađujućih vozila u područjima sa velikim prometom. U rijetkim prilikama lokalne samouprave su zatvarale škole. Human Rights Watch nije uspio pronaći nijedan konkretan korak koji su drugi gradovi ili općinske vlasti poduzele u pravcu rješavanja rizika od zagađenosti zraka.
“Tako da u bilo kojoj zemlji koje mogu da se sjetim, da je ostvareni održivi napredak bio ključna stvar, a to je da se građani organizuju i zalažu i to rade tokom dužeg vremenskog perioda. Na kraju je to ključni faktor koji stoji iza stvarnog pritiska i političke akcije i praćenja na mnogim mjestima“, rekla je Christa Hasenkopf sa Univerziteta u Chicagu.
Bržim prelaskom na obnovljivu energiju, uz bolje standarde u pogledu objekata i vozila i širu primjenu efikasnijih rješenja za zagrijavanje stambenih objekata može se riješiti problem zagađenosti zraka, kažu stručnjaci. No BiH godinama ne rješava ovaj problem, a ova zima mogla bi biti jedna od najneizvjesnijih, pa možda i najzagađenijih.
